BIRODI traži izbornu forenziku i podatke sa biračkih mesta
Biro za društvena istraživanja traži da rezultati po biračkim mestima budu objavljeni u mašinski čitljivom formatu i pre isteka rokova za prigovor, jer bez toga izborna forenzika nema predmet.

Biro za društvena istraživanja (BIRODI) zatražio je jutros da se rezultati predstojećih izbora objave za svako biračko mesto pojedinačno i u mašinski čitljivom formatu, jer bez toga izborna forenzika ne može da se primeni. Povod je najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će podneti ostavku pre početka izborne kampanje.
Saopštenje je objavljeno 7. avgusta ujutru. U njemu ta organizacija, čiji je izvršni direktor Zoran Gavrilović, razdvaja dva pitanja koja se u javnoj raspravi mešaju: kako se ocenjuje najava ostavke i kako će se rezultati glasanja proveravati kada izborni dan prođe.
Šta konkretno traže od izborne administracije
Lista zahteva u saopštenju je tehnička i kratka:
- kompletni rezultati po biračkim mestima u mašinski čitljivom formatu
- skenirani zapisnici, povezani sa bazom podataka
- metapodaci uz te datoteke
- javno dostupna evidencija izmena
- objava podataka pre isteka rokova za podnošenje prigovora
- jednaka i pravovremena dostupnost svim građanima, medijima, organizacijama i istraživačima
Poslednje dve stavke nose najveću težinu, jer pretvaraju načelan zahtev za transparentnošću u rok i u obavezu da podaci ne stignu ranije jednima a kasnije drugima.
Šta je izborna forenzika?
Izborna forenzika je skup statističkih metoda kojima se iz samih izbornih podataka utvrđuje gde postoji rizik od nepravilnosti i da li su dodatne provere opravdane. Radi se na nivou pojedinačnog biračkog mesta, ne na nivou opštine ili izborne liste, pa zbirni tabelarni pregled objavljen u obliku koji mašina ne može da pročita za tu svrhu ne vredi.
BIRODI zbog toga tvrdi da prihvatanje izbornih rezultata ne sme da zavisi od poverenja u izjave političkih aktera, nego od proverljivosti procesa. Ta organizacija navodi i da samo nezavisna, stručna i javno proverljiva analiza podataka može doprineti integritetu izbora, utvrđivanju činjenica i tome da rezultat prihvate svi učesnici.
Član 111 Ustava i član 40 zakona
U delu koji se odnosi na najavljenu ostavku, BIRODI ocenjuje da bi Vučić tim potezom prekinuo dosadašnju praksu kršenja člana 111 Ustava Srbije, koji predsednika Republike određuje kao izraz državnog jedinstva, i člana 40 Zakona o sprečavanju korupcije, koji uređuje obaveze javnog funkcionera. Isto postupanje vezuju za prvu prioritetnu preporuku ODIHR o razdvajanju države i vladajuće stranke.
Ta organizacija je ranije tražila razdvajanje funkcije predsednika Republike od stranačkog i izbornog delovanja, pa najavu čita kao potvrdu sopstvenog zahteva, a ne kao ustupak.
Isti obrazac kao sa biračkim spiskom
Zahtev za rokove nije nastao u vakuumu. ODIHR je krajem jula, u Izveštaju za procenu potreba sačinjenom posle boravka misije u Srbiji od 6. do 10. jula, konstatovao da je formirana nezavisna komisija za proveru biračkog spiska, ali i da opozicione stranke i organizacije civilnog društva sumnjaju da će revizija dati rezultate pre izbora, zbog kašnjenja u pristupu podacima. U birački spisak upisano je više od 6,4 miliona birača.
BIRODI sada isto pitanje postavlja za rezultate glasanja. Podatak koji stigne posle roka za prigovor formalno jeste objavljen, ali pravno više ne može ništa da promeni, pa je zahtev i formulisan kao rok, a ne kao molba.
U istom izveštaju ODIHR je preporučio punu posmatračku misiju, sa 32 dugoročna i 300 kratkoročnih posmatrača i posebnim timom za praćenje medija. Ocenio je i da ključne preporuke iz ranijih ciklusa nisu sprovedene, pre svega u sprečavanju zloupotrebe državnih resursa, zaštiti birača od pritisaka i zastrašivanja, nadzoru nad finansiranjem kampanja i uravnoteženom medijskom izveštavanju. Izbore očekuje u izuzetno polarizovanom okruženju, obeleženom višemesečnim studentskim protestima koji su pokrenuti posle pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu 2024, kada je poginulo 16 ljudi.
Praktična posledica zahteva koji je BIRODI postavio može se izmeriti bez ijedne političke ocene. Ako Republička izborna komisija objavi rezultate po biračkim mestima u obliku koji se ne može mašinski obraditi, ili ih objavi posle isteka rokova za prigovor, forenzička provera ostaje bez predmeta, bez obzira na to ko je i šta izjavio pre izbornog dana.



