Marta Kos: EU preispituje status Srbije kao kandidata
Evropska komesarka za proširenje kaže da Brisel mora da proveri da li je Srbija iskrena na evropskom putu, posle sahrane Ratka Mladića uz državne počasti u Beogradu.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da Evropska unija mora da proveri da li je Srbija i dalje pogodna da bude kandidat za članstvo, pošto je u Beogradu uz državne počasti sahranjen Ratko Mladić, pravosnažno osuđen za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini. Stav je iznela u intervjuu za nemački list Frankfurter algemajne cajtung, objavljenom 10. septembra 2026, a prenele su ga Nova.rs, u 11.30 časova, i N1, istog dana.
Kos je pitanje kandidatskog statusa Srbije vezala direktno za sahranu. “Srbija je sada na prekretnici”, rekla je komesarka, dodajući da pristupni proces zahteva suočavanje sa prošlošću i istinsko pomirenje, kao i poštovanje vladavine prava i jasnu stratešku orijentaciju zemlje. “Moramo da proverimo u kojoj je meri Srbija i dalje iskrena sa svojim evropskim putem”, navela je.
Sahrana Mladića uz državne počasti bila je i razlog zbog kog je Kos otkazala najavljenu posetu Beogradu. Na pitanje zašto je odustala od puta, komesarka je odgovorila pitanjem: “Kako se može slaviti neko ko je osuđen kao ratni zločinac?” Objasnila je da bi joj dolazak u prestonicu, u trenutku kada tolik broj ljudi, ne samo političara, veliča ratnog zločinca, onemogućio da ikada više pogleda u oči majkama Srebrenice.
“Suočavanje sa prošlošću je jedna od najtežih tema sa kojima moramo da se borimo na Zapadnom Balkanu”, rekla je Kos, podsećajući da je od rata u Bosni i Hercegovini prošlo 31 godinu. Odgovornost za zaceljivanje tih rana, poručila je, leži na političkim elitama, a ne na ponovnom sipanju soli na stare rane. Kao primer posvećenosti suočavanju sa sopstvenom prošlošću navela je Nemačku, čiji će državni ministar za Evropu, kako je najavila, uskoro putovati u Kragujevac zbog zločina koje su nemačke jedinice tamo počinile u Drugom svetskom ratu.
Šta institucije EU rade do oktobra
Kos je najavila da će o daljim koracima prvo razgovarati sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, krajem septembra. Ključni dokument na kome će se ta rasprava temeljiti biće redovni izveštaj Komisije o spremnosti Unije za prijem novih članica. “Naš izveštaj o spremnosti Unije za nove članice biće završen krajem septembra”, rekla je Kos, i najavila da će poslužiti kao osnova za diskusiju u Savetu Evropske unije u oktobru.
Komesarka je u razgovoru za FAZ pomenula i da Srbiju uskoro čekaju izbori, ne precizirajući datum, i ocenila da sudbina evropskog puta zemlje zavisi i od političara i od stanovništva. Izbori u Srbiji su raspisani za 25. oktobar 2026.
Kos je govorila i o širem kontekstu proširenja Unije. Rekla je da su geopolitičke okolnosti primorale Brisel da napusti logiku “sve ili ništa”, po kojoj zemlja kandidat pristupa tek kada ispuni baš sve uslove, i da se umesto toga uvode postepeni elementi integracije, poput ranijeg uključivanja u platni sistem ili ukidanja rominga, a ubuduće i u energetici, saobraćaju i sektoru kritičnih sirovina. Kao primer navela je Moldaviju i Ukrajinu, kojima EU pomaže da do kraja 2027. godine postanu potpuno energetski nezavisne od Rusije.
Na predlog nemačkog kancelara Fridriha Merca o pridruženom članstvu Ukrajine u EU, komesarka je odgovorila da bi postepena integracija trebalo da važi za sve kandidate kojima je potrebno više vremena, pri čemu je ocenila da će Ukrajini vremena trebati više nego Crnoj Gori, ali da odlučujuće nije samo mišljenje Nemačke, nego stav svih zemalja članica. Pomenula je i mađarsko blokiranje evropskog konsenzusa kao primer iz kog Unija mora da izvuče pouke, najavljujući mehanizme zaštite koji bi ubuduće bili ugrađeni u ugovore o pristupanju, kako bi se obezbedilo da nove članice trajno poštuju pravila i vrednosti bloka.
Konkretan datum posle kog će biti jasnije da li Srbija ostaje na listi kandidata jeste kraj septembra, kada Komisija završava izveštaj, i oktobar, kada o njemu raspravlja Savet EU. Do tada, po rečima Kos, teret dokazivanja da je evropski put Srbije i dalje iskren leži i na državnom vrhu i na građanima.



