Fon der Lajen: veličanju Mladića nema mesta u EU
Evropski parlament je dva dana govorio o sprovodu Ratka Mladića, prvo u posebnoj raspravi, a potom i u godišnjem govoru Ursule fon der Lajen o stanju Unije.

Evropski parlament je dva uzastopna dana u Strazburu govorio o sprovodu Ratka Mladića i o tome šta prizori sa njegove sahrane znače za put Srbije ka članstvu u Uniji. Petnaestog septembra je otvorena posebna plenarna rasprava o veličanju ratnih zločina u Srbiji, a već sutradan je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen temu pomenula i u godišnjem govoru o stanju Unije. Za Beograd je poruka nedvosmislena: slike vojnih počasti na sahrani su, prema rečima više evropskih zvaničnika, direktno uticale na to kako Brisel danas gleda na evropsku perspektivu Srbije, u trenutku kada se zemlja sprema za izbore i kada Evropska komisija krajem oktobra treba da objavi godišnji izveštaj o njenom napretku.
Ratko Mladić, komandant vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini, osuđen je u Hagu na doživotni zatvor za genocid i druge ratne zločine. Sahranjen je 7. septembra na Topčiderskom groblju u Beogradu, uz državne i vojne počasti. Prema pisanju bosanskohercegovačkog portala Detektor, sahrani je prisustvovalo preko 10.000 građana iz Srbije i Republike Srpske, među njima ministri, predstavnici vojske i političari iz Republike Srpske. Kako prenosi N1, najviši zvaničnici Unije, među njima i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, osudili su tada veličanje Mladića, dok je Marta Kos zbog toga otkazala najavljenu posetu Beogradu.
Rasprava u Strazburu
Plenarnu raspravu pod nazivom “Sahrana za Ratka Mladića i glorifikacija ratnih zločina u Srbiji”, koja je počela u 14.15 časova 15. septembra, otvorila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Rekla je da su je prethodne nedelje podsetile na jedno od najmračnijih poglavlja nedavne evropske istorije, i podsetila da je prošle godine bila u Srebrenici, gde je sahranjeno sedam žrtava genocida, dok mnoge žrtve ni 30 godina kasnije nisu pronađene.
“Evropska komisija jasno je dala do znanja da veličanje ratnih zločinaca, poricanje genocida i revizionizam nisu kompatibilni s našim vrijednostima” i nije im mesto ni u Uniji ni u državama kandidatkinjama, rekla je Kos.
Dodala je da “Srbija se mora suočiti sa svojom prošlošću”, ali je istovremeno upozorila da prizori sa sahrane ne predstavljaju celo srpsko društvo, jer joj je pisao veliki broj građana Srbije koji odbacuju veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
“Ta Srbija zaslužuje da se čuje i ta Srbija zaslužuje podršku i ta Srbija ima mjesto u Evropi”, poručila je komesarka, dodajući da se o dostojanstvu žrtava genocida i ratnih zločina ne pregovara.
U raspravi su, pored Kos, govorili evroposlanik Davor Ivo Stier, portparol grupe Evropske narodne partije za Srbiju, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, Stiven Nikola Bartulica iz grupe Konzervativaca i reformista, Helmut Brandšteter iz grupe Obnovimo Evropu i Vladimir Prebilič, koji je sa govornice zahvalio Marti Kos što nije otputovala u Beograd.
Stier je rekao da je “unatoč svim upozorenjima Ratko Mladić pokopan uz vojne počasti”, i dodao: “Zbog žrtava Srebrenice, ne možemo umanjiti odgovornost srpskih vlasti, a niti zbog Mladićevih žrtava na tlu EU-a.” Picula je poručio: “EU treba prestati lutati u odnosu prema takvoj vlasti. Ne smije se izolirati od činjenica.” Brandšteter je bio najdirektniji: “Vlada koja toleriše glorifikaciju Mladića ne može biti deo EU.”
Bartulica je tražio da priznanje agresije i isplata odštete svim žrtvama budu uslov za nastavak pregovora o članstvu Srbije u Uniji. Grupa Evropske narodne partije je uoči rasprave, u saopštenju koje je preneo i poslanik Stier, osudila prisustvo visokih srpskih zvaničnika i odavanje vojnih počasti na sahrani, i ocenila da to ugrožava put Srbije ka članstvu. Posle rasprave je najavljeno usvajanje rezolucije.
Fon der Lajen: bila sam užasnuta
Dan kasnije, 16. septembra, fon der Lajen je u Evropskom parlamentu održala godišnji govor o stanju Unije. Najveći deo obraćanja bio je posvećen klimatskim promenama, veštačkoj inteligenciji, odbrani, migracijama, ratu u Ukrajini i sankcijama Rusiji, ali je jedan deo govora otišao i na sprovod u Beogradu.
“Bila sam užasnuta prizorima sa sprovoda Ratka Mladića u Beogradu prošlog tjedna. Počinio je najstrašnije zločine protiv čovječnosti. Veličanju ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta u Europskoj uniji”, rekla je fon der Lajen.
Time je predsednica Komisije lično potvrdila liniju koju je dan ranije postavila Kos, u trenutku kada Parlament raspravlja i o rezoluciji povodom iste teme.
Šta ovo znači za Srbiju
Za Beograd je poruka iz Strazbura dvoslojna. S jedne strane, Marta Kos je ponovila da Komisija neće okrenuti leđa građanima Srbije koji žele evropsku budućnost, i da razlikuje državu od njene sadašnje vlasti. S druge strane, deo poslanika, pre svega iz redova Evropske narodne partije, otvoreno je postavio pitanje da li pregovore o članstvu uopšte treba nastaviti dok je na vlasti garnitura koja je sprovodu Mladića dala državni okvir. Bartulica je to formulisao kao konkretan zahtev, priznanje agresije i odštetu žrtvama kao uslov, dok je Stier upozorio da evropskog novca ne bi trebalo da bude za one koji se ne distanciraju od politike Slobodana Miloševića.
Ovaj spor unutar Parlamenta ne menja odmah ništa u formalnom statusu pregovora, ali direktno oblikuje ton kojim će Komisija pisati svoj godišnji izveštaj o Srbiji. Marta Kos je najavila da će Komisija razmotriti da li su evropske ambicije Srbije iskrene, a taj odgovor sada dolazi posle dve uzastopne javne rasprave u kojima je sprovod Ratka Mladića bio centralna tema, umesto da bude uzgredna epizoda u širem izveštaju.
Rok koji sledi
Evropska komisija svoj godišnji izveštaj o napretku Srbije objavljuje krajem oktobra. Kos je zaključila raspravu rečima da će građani Srbije na predstojećim izborima imati priliku da odluče kojim putem žele da krene zemlja, i da Brisel očekuje da ti izbori budu slobodni, pravedni, transparentni i u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima. Da li će oktobarski izveštaj doneti oštriji ton prema Beogradu, ili će prevagnuti Kosin poziv na razlikovanje vlasti od društva, zavisiće i od toga šta se do tada desi na terenu u Srbiji.



