Biračka mesta u inostranstvu: MSP predlaže 90
Ministarstvo spoljnih poslova predložilo je RIK-u 90 biračkih mesta u inostranstvu, a zamenik člana RIK-a David Krstić na današnjem sastanku radne grupe traži izmene.

Ministarstvo spoljnih poslova predložilo je Republičkoj izbornoj komisiji (RIK) da se za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra otvori 90 biračkih mesta u inostranstvu, a zamenik člana RIK-a David Krstić, sa liste “Studentska lista - Studenti pobeđuju”, najavio je da će na današnjem sastanku radne grupe za glasanje u inostranstvu tražiti izmenu i dopunu tog predloga. Rok za prijavu birača u inostranstvu istekao je 3. oktobra u 23.59 po srpskom vremenu, a članovi RIK-a predlog su dobili tek posle toga.
Šta predlaže Ministarstvo spoljnih poslova?
Prema Krstićevim rečima, na izborima 2023. bilo je 81 biračko mesto u inostranstvu, a sada ih je predloženo 90. Član RIK-a Dušan Dinčić za prošle parlamentarne izbore navodi da ih je bilo 80, pa se brojke dvojice članova komisije razlikuju za jedno mesto.
Krstić je u uključenju u program televizije N1 izneo da je trenutno obrađeno 80.800 zahteva za glasanje u inostranstvu, a zatim preneo podatak iz Komisije za reviziju biračkog spiska:
“Informacija koju smo mi dobili iz Komisije za reviziju biračkog spiska jeste da je ta cifra već na 91.000, a očekuje se da to bude i oko 100.000. To je povećanje od gotovo tri puta u odnosu na prethodne izbore. U skladu s tim sam predlog Ministarstva spoljnih poslova je sraman.”
Predlog je, po njegovoj oceni, tek “kozmetičke” prirode: “Prošli put, na izborima 2023, bilo je 81 biračko mesto, sada je 90, ali to povećanje zapravo je, mogu reći, slobodno kozmetičkog karaktera, jer se nije vodilo računa o tome gde su se naši građani najviše prijavljivali”, rekao je Krstić.
Koja mesta ostaju bez biračkog mesta?
Krstić je naveo nekoliko konkretnih primera. Najpre Vankuver:
“Vankuver, koji je na prethodnim izborima bio određen kao biračko mesto, a sada, po našim informacijama, tamo ima prijavljenih gotovo 1.500 naših građana, a oni će svi, po ovom trenutnom predlogu, morati da glasaju u Otavi, što je udaljeno nekih 3.500 ili 4.000 kilometara.”
Birači na zapadnoj obali Sjedinjenih Država, prema njegovim rečima, upućeni su na primer na Čikago ili Vašington, više od 2.000 kilometara daleko. Spor je i oko Australije, jer u Pertu nema biračkog mesta, kao ni u Emiratima i Saudijskoj Arabiji. “Gde je izraženo veliko interesovanje nema biračkih mesta. Na primer, nema biračkog mesta u Herceg Novom, koji je tradicionalno bio biračko mesto”, kazao je Krstić.
Za poređenje, Dinčić je naveo da se biračko mesto otvara kada se u nekom gradu prijavi najmanje 100 birača, a Krstić govori o gotovo 1.500 prijavljenih u samom Vankuveru.
Zašto je sporno glasanje po beogradskom vremenu?
Krstić osporava i obrazloženje ministarstva o vremenu glasanja:
“Ministarstvo spoljnih poslova predlaže Republičkoj izbornoj komisiji da odredi glasanje u zemljama koje su u drugim vremenskim zonama, tako da se ono održi po beogradskom vremenu, od sedam do 20 časova. To nas dovodi u situaciju gde bi ljudi, na primer, u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i tako dalje, glasali od jedan ujutru do 14 sati. Dakle, u toku noći bi bio veći deo izbornog dana.”
Zamenik člana RIK-a ocenio je da je tim predlogom narušeno izborno pravo, a podsetio je i na obavezu države: “Država ne samo da je dužna, kada zajamči određena ljudska prava, da se uzdržava od njihovog kršenja, ona ima i, s druge strane, i dužnost da svojim građanima omogući ostvarenje tih svojih prava koja su propisana samim Ustavom. U ovim situacijama mi vidimo da je tim građanima faktički onemogućeno da glasaju.”
Šta kaže Studentska lista?
Studentska lista oglasila se i saopštenjem 4. oktobra, u kome je predlog Ministarstva nazvala “sramnim pokušajem sabotaže izbornog procesa”. Podsetila je na raspodelu nadležnosti:
“Podsećamo javnost i nadležne: MSP ne određuje biračka mesta: jedino je RIK po zakonu nadležan da donese konačnu odluku. Međutim, sam čin slanja ovakvog sramnog predloga jasno pokazuje nameru vlasti da preko svojih ministarstava vrši pritisak na RIK i pribegne najprizemnijim pravnim manipulacijama kako bi biračka mesta prosto obrisali.”
U istom saopštenju lista je poručila vlastima: “Dok godinama javno veličate dijasporu, pozivate se na njen patriotizam i živite od novca koji šalje svojim porodicama u domovinu, danas joj direktno pljujete u lice i predlažete da joj se oduzme osnovno Ustavom zagarantovano pravo: pravo da bira.” Zatražila je i da vlast “prestane da tretira dijasporu kao bankomat”.
Šta je RIK očekivao i šta sledi?
Nedavno smo pisali da je za glasanje u inostranstvu prijavljeno 73.000 birača. Dinčić je tada, pre nekoliko dana, izjavio agenciji Beta da je “ogromno interesovanje naših državljana za glasanje u inostranstvu” i da, prema dotadašnjem interesovanju, očekuje 130 biračkih mesta. Predlog Ministarstva je za 40 mesta ispod tog očekivanja. Dinčić je tada rekao i da bi RIK predlog najkasnije do nedelje trebalo da usvoji, a da se birački spisak u opštinama zaključuje 9. oktobra.
Konačnu odluku o biračkim mestima donosi RIK, a sastanak radne grupe sa predstavnicima Ministarstva spoljnih poslova održava se danas. Odgovor Ministarstva na primedbe Krstića i Studentske liste nije bio dostupan u trenutku pisanja ovog teksta.



