Stefanović prijavio Stamenkovića disciplinskom tužiocu VST
Glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu optužuje člana Komisije za nadzor da je izjavama o paratužilaštvu prekršio Etički kodeks. To je njegov drugi potez protiv članova Komisije.

Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je 12. novembra 2026. disciplinskom tužiocu Visokog saveta tužilaštva prijavu protiv Branka Stamenkovića, javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva i člana Komisije za nadzor. Tekst prijave sa prilozima objavljen je na sajtu beograd.vjt.rs, a povod su Stamenkovićeve izjave o takozvanom paratužilačkom sistemu u beogradskom tužilaštvu.
Šta Stefanović stavlja Stamenkoviću na teret
U prijavi stoji da je Stamenković „svojim neprimerenim i neodmerenim izjavama za medije u prethodnom periodu učinio težak disciplinski prekršaj“. Navode se dve izjave: jedna od 10. novembra 2026. u Beogradu, koju je u celosti prenelo više medija, i druga iz emisije „Intervju dana“ na televiziji Insajder od 2. novembra 2026.
Stefanović tvrdi da je Stamenković prekršio četiri načela Etičkog kodeksa javnih tužilaca: nepristrasnost, dostojanstvenost, zakonitost i odgovornost. Pretpostavka nevinosti se u prijavi pominje u okviru zakonitosti, jer je Stamenković, kako se navodi, izneo lično mišljenje da tužioci Višeg javnog tužilaštva treba krivično da odgovaraju. Prijava mu zamera i to što je na osnovu ličnih provera prejudicirao ishod, iako propuste može da utvrdi samo nadležni organ, što, kako stoji u prijavi, Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva nije, a pogotovo nije jedan njen član. Članovi Kodeksa u prijavi nisu navedeni.
Prijava Stamenkovićeve izjave opisuje kao „nepravničke i očigledno političke i osvetničke“ i u njima vidi „nesporni motiv osvete i revanšizma“. Posledicu vidi u učestalom targetiranju u medijima i na društvenim mrežama, i glavnog tužioca i pojedinih tužilaca koji se pominju u izveštaju.
Na šta se Stamenković odnosi
Za nedeljnik Vreme Stamenković je rekao:
„Jedan od zaključaka ovog prvog izveštaja, koji je deo budućeg velikog izveštaja, jeste da je glavni javni tužilac u Beogradu Nenad Stefanović napravio paratužilačku, paralelnu tužilačku organizaciju. Tužilaštvo koje praktično nikome nije odgovaralo niti je hajalo za zakonske odredbe o hijerarhiji i zakonitosti rada.“
Stamenković je ocenio i da je Stefanović imao punu političku podršku da to uradi. Izveštaj Komisije, objavljen 10. novembra, navodi sumnju da je Stefanović zloupotrebio ovlašćenja u šest predmeta: „Zvučni top“, pretres Filozofskog fakulteta i Rektorata, „Pomilovanja“, krivična prijava punomoćnika Vista Rica, povređivanje studenata u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu i događaj kod Fakulteta dramskih umetnosti. Komisija ga šalje Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal na dalje postupanje.
Drugi Stefanovićev potez protiv članova Komisije
Disciplinska prijava protiv Stamenkovića dolazi posle krivične prijave protiv predsednika Komisije Gorana Ilića, koju je Stefanović podneo Tužilaštvu za organizovani kriminal gotovo odmah po objavljivanju izveštaja. Tereti ga za zloupotrebu službenog položaja iz člana 359 stav 1 Krivičnog zakonika u sticaju sa ometanjem pravde iz člana 336b stav 2. Prema toj prijavi, Ilić je 30. oktobra, dva dana pošto je Komisija 28. oktobra pristupila prostorijama VJT, ušao u Stefanovićev kabinet i tražio da podnese neopozivu ostavku.
Penzionisana tužiteljka Jasmina Paunović rekla je za Danas da je, koliko joj je poznato, advokat Ivan Ninić podneo Tužilaštvu za organizovani kriminal krivičnu prijavu protiv svih tužilaca koji su radili na predmetima iz izveštaja.
Na pitanje Danasa o izveštaju Stefanović je kratko odgovorio: „Odgovor će biti kao i do sada, u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.“ Isti dan je na televiziji Njuzmaks Balkans rekao da je beogradsko tužilaštvo izloženo targetiranju i da se ovih dana dešava „vrsta pravnog nasilja“. Dodao je: „Više javno tužilaštvo u Beogradu već godinama ima problem sa nepopunjenom sistematizacijom“. Krivicu za to pripisao je opstrukcijama vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac i Visokog saveta tužilaštva. Naveo je i da je u 2025. formirano 19.151 predmet, da je rešeno oko tri četvrtine, a da je 4.333 ostalo nerešeno.
Stamenković se na prijavu do objavljivanja ovog teksta nije oglasio, a disciplinski tužilac Visokog saveta tužilaštva još nije saopštio kako će postupiti.



