Ankara koči brodove i traži moratorijum na Crnom moru
Turska je usporila izdavanje dozvola za prolaz kroz Dardanele i od Moskve i Kijeva zatražila moratorijum na napade na trgovačke brodove, dok Zelenski najavljuje nastavak udara po ruskoj logistici.

Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan zatražio je 8. avgusta moratorijum na Crnom moru, mehanizam koji bi zaustavio napade na trgovačke brodove, a zahtev je stigao istog dana kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, drugog dana posete ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, podržao kandidaturu Ukrajine za članstvo u Evropskoj uniji. Dva događaja deluju nepovezano samo dok se ne pogleda karta. Crnomorski basen je jedan od najvažnijih izvoznih pravaca za žito na svetu, a cena pšenice je u julu 2026. dostigla dvogodišnji maksimum upravo zbog udara na brodove i luke u tom basenu.
Fidan je u razgovoru za državnu agenciju Anadolija opisao kako se meta rata na moru pomerila sa vojnih ciljeva na sve što plovi.
Najpre su napadane luke i ratni brodovi. Sada se bez razlike napadaju svi trgovački brodovi. Moramo da stvorimo mehanizam koji bi nam omogućio da proglasimo moratorijum.
Turski ministar je dodao da ukrajinska strana već ima odgovarajući predlog i da ga je Ankara prosledila u Moskvu. „Ukrajinci su već imali odgovarajući predlog. Prosledili smo ga našim ruskim kolegama i čekamo odgovor”, rekao je Fidan.
Dardaneli kao poluga
Dok se čeka odgovor iz Moskve, Turska je posegla za jedinim instrumentom koji ima u rukama bez ičije saglasnosti: kontrolom moreuza. Generalna direkcija za bezbednost obale obavestila je više brodova koji plove za rusku luku Novorosijsk, ključno izvozno čvorište za naftu i žito, da za takva putovanja trenutno ne izdaje dozvole za prolaz kroz Dardanele ili da joj treba više vremena za razmatranje zahteva. Zvaničnog objašnjenja nije bilo. Deo brodara je obavešten da se ograničenje odnosi i na plovila koja idu za ukrajinske luke.
Mera nije potpuna blokada. Brodovi za bugarske i turske luke su i 8. avgusta u 13 časova po lokalnom vremenu nastavljali plovidbu ka severu kroz Dardanele. Ali svako usporavanje na tom mestu odmah menja računicu za trgovinu naftom, koja je već poremećena smanjenim protokom kroz Ormuski moreuz.
Ministarstvo spoljnih poslova Turske je 4. avgusta objavilo saopštenje posle napada dronovima na dva broda u turskom vlasništvu, u kojima su povređeni članovi posada, među njima i turski državljani.
Ponavljamo poziv svim relevantnim akterima, pre svega zaraćenim stranama, da hitno sprovedu konkretne mere kojima se obezbeđuje bezbednost plovidbe u Crnom moru
Ministarstvo je upozorilo i da bi dalja eskalacija imala višestruke negativne posledice, uključujući i one po bezbednost hrane.
Zašto Ankara reaguje tek sada?
Zato što je rat na moru stigao do turske obale. Turski teretni brod Nadežda pogođen je dronom 3. avgusta. Kod okupiranog Krima je pogođen turski ribarski brod, jedan član posade je poginuo, a četvoro je povređeno. Ukrajinski udari su pogađali brodove i pedesetak milja od severne turske obale, dakle u vodama koje Ankara doživljava kao svoje dvorište.
Brojke objašnjavaju razmere. Od početka ukrajinske operacije 6. jula, usmerene na rusku flotu u senci, pogođeno je 218 brodova, od toga 134 u Azovskom i 84 u Crnom moru, saopštile su ukrajinske Snage bespilotnih sistema. Rusija je uzvratila napadima na civilne teretnjake kod Odese, pretežno na brodove pod stranim zastavama koji prevoze žito i veštačko đubrivo.
Odesa i noć uoči zahteva
U noći na 9. avgust ruske rakete su ponovo pogodile Odesu. Načelnik gradske vojne uprave Sergij Lisak saopštio je da su oštećene stambene zgrade i infrastruktura u više gradskih rejona, a povređeno je najmanje osmoro ljudi. „Utvrđujemo detalje. Ne zanemarujte bezbednost. Čuvajte sebe i svoje najbliže”, napisao je Lisak na Telegramu. U istom gradu je ranije oštećen fudbalski stadion Črnomorec, u centru Odese, gde je jedna osoba povređena.
Pokušaj primirja na Crnom moru već je jednom propao. U martu 2025, u ranim krugovima pregovora, Vašington je tvrdio da je dogovor postignut. Kijev ga je prihvatio, a Moskva je uslovila pristanak ukidanjem zapadnih sankcija ruskim proizvođačima i izvoznicima hrane, čime se predlog istopio za nekoliko dana. Ankara sada pokušava isto, ali sa slabijim ulogom i jačom polugom, jer je ovog puta ona ta koja drži ključ moreuza.
Zelenski je 8. avgusta poručio da će ukrajinske snage nastaviti udare po ruskoj logistici i posle završene četrdesetodnevne kampanje. Odgovor iz Moskve na predlog o moratorijumu, po Fidanovim rečima, još nije stigao.



