Srpske NovineSrpske Novine

Ormuški moreuz: pogođen tanker, nafta preko 84 dolara

Emiratski tanker pogođen je raketom u Ormuškom moreuzu u subotu, šesnaesti brod od početka rata, a Brent je u ponedeljak prešao 84 dolara jer Teheran ponavlja da moreuz ostaje zatvoren.

Tijana Jovanović4 min čitanja0
Podeli
Brodovi u Ormuškom moreuzu snimljeni sa omanskog poluostrva Musandam
Brodovi u Ormuškom moreuzu, snimak sa omanskog poluostrva Musandam od 31. jula 2026./ Foto: Reuters
Komentari…

Cena nafte je u ponedeljak ponovo otišla naviše, a razlog stoji bliže srpskim pumpama nego što na prvi pogled izgleda. Ormuški moreuz, kroz koji prolazi otprilike petina svetskog snabdevanja naftom, i dalje je zatvoren, a Teheran ponavlja da ga neće otvoriti dok Vašington ne ispuni njegove uslove. Srbija gorivo kupuje na tržištu čija je referentna cena Brent, pa svaki skok u Londonu pre ili kasnije stigne do cenovnika na domaćim benzinskim stanicama.

Povod za novi rast dogodio se dva dana ranije. U ranim jutarnjim satima u subotu 8. avgusta raketa je pogodila tanker u vlasništvu emiratske naftne kompanije ADNOC dok je plovio kroz moreuz. Niko od posade nije povređen. Ministarstvo spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata pripisalo je napad Revolucionarnoj gardi Irana i označilo ga kao piratstvo, uz zahtev Teheranu da napade prekine i da moreuz otvori potpuno i bez uslova.

Kompanija je saopštila da je od početka sukoba raketama i dronovima napadnuto 15 njenih plovila, od toga tri samo u toku prošle nedelje. U tim napadima poginuo je jedan član posade, a 20 ljudi je povređeno. Sa subotnjim udarom ukupan broj pogođenih brodova od početka regionalnog rata popeo se na 16.

Osude su stigle iz cele grupe zalivskih država. Generalni sekretar Saveta za saradnju zaliva Džasim Mohamed al Budaivi napad je u saopštenju nazvao, doslovno, “opasna i neprihvatljiva eskalacija”, i pozvao na međunarodnu akciju za zaštitu pomorske plovidbe. Napad su osudili i Saudijska Arabija, Katar i Jordan, pri čemu je Doha odbacila korišćenje moreuza kao pregovaračkog uloga.

Šta Teheran traži za otvaranje moreuza?

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai izneo je uslov u jednoj rečenici.

Ponovno otvaranje Ormuškog moreuza uslovljeno je ukidanjem američke pomorske blokade.

Bagai je dodao da pregovori sa Omanom o planu plovidbe teku bez zastoja. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči dan ranije je otvaranje uslovio ublažavanjem sankcija Teheranu i isplatom ratne odštete.

Spisak je zapravo duži od te dve stavke. Bivši sekretar Vrhovnog saveta nacionalne bezbednosti Irana Mohamad Bager Zolgadr javno je naveo šest iranskih zahteva:

  • prestanak američkih napada na Iran i njegove saveznike u regionu
  • ukidanje blokade iranskih luka
  • povlačenje američkih snaga iz okruženja Irana
  • ublažavanje sankcija
  • oslobađanje zamrznute imovine
  • odšteta za ratnu štetu

Zolgadr je sa te funkcije smenjen u nedelju, nekoliko sati pošto je spisak izneo, i to posle nepunih pet meseci na dužnosti. Pregovaračima u Muskatu se sagovornik promenio usred posla.

U ranijem tekstu o pregovorima Teherana i Vašingtona o uslovima za otvaranje moreuza pisali smo o odšteti i o traženju izlaza za američku stranu. Od tada se promenilo to što je lista uslova sada javna i što je čovek koji ju je izgovorio u međuvremenu ostao bez kancelarije.

Brojke sa mora

Saobraćaj kroz moreuz je praktično stao. Između 4. i 6. avgusta kroz njega je dnevno prolazilo od osam do 15 brodova, dok ih je pre sukoba prolazilo oko 130, što je otprilike desetina nekadašnjeg saobraćaja.

Od početka rata na moru je zabeleženo najmanje 64 nasilna incidenta u kojima je poginulo 17 ljudi. Američka Centralna komanda je 9. avgusta preusmerila 55 komercijalnih brodova, dva plovila onesposobila i na dva se ukrcala. Ta cifra pokazuje da se moreuz danas ne zatvara samo iranskim raketama, nego i američkim naređenjima o rutama.

Brent iznad 84 dolara

Brent za isporuku u oktobru u ponedeljak je porastao za 0,7 odsto na 84,11 dolara po barelu, a po drugom merenju za 1,09 odsto na 84,46 dolara. Zapadnoteksaška nafta istog dana skočila je za 0,84 odsto na 78,84 dolara. Brent je sada oko 16 odsto skuplji nego pre početka rata SAD i Izraela protiv Irana, koji je počeo krajem februara 2026.

Za region to nije apstrakcija sa berze. Cena sirove nafte ulazi u cenu dizela i benzina sa zadrškom od nekoliko nedelja, a preko goriva u cenu prevoza robe i u troškove jesenjih poljoprivrednih radova. Šesnaest odsto na Brentu ne prenosi se jedan na jedan na pumpu, jer akcize i marže ne prate berzu iz dana u dan, ali smer je isti.

Vašington za sada bira ekonomski pritisak

Iz Bele kuće nema najave nove vojne operacije. Predsednik SAD Donald Tramp rekao je novinarima da Vašington sa Teheranom pregovara samo delimično i da prati stanje iranske privrede: “Samo posmatramo Iran sa njegovom ogromnom inflacijom.”

Tržište takvu računicu čita kao odlaganje. “Svaki dan koji prođe bez proboja čini trgovce nešto opreznijim”, rekao je Tim Vaterer, glavni analitičar tržišta u kompaniji KCM Trade, dodajući da odsustvo konkretnog pomaka i nejasnoće oko praktičnih detalja bilo kakvog dogovora drže premiju rizika u ceni.

Pregovori Irana i Omana o planu plovidbe traju, tehnička pitanja zajedničkog saopštenja nisu zatvorena, a datum kada bi prvi konvoji mogli da krenu kroz moreuz nije zakazan ni u Teheranu, ni u Muskatu, ni u Vašingtonu.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstOrmuski moreuz: dva tankera udarila u mine, tvrdi IranGarda tvrdi da su se oba broda zapalila, nezavisne potvrde nema, a protok nafte kroz moreuz pao je sa 20,8 miliona barela 8. oktobra na 2,9 miliona 11. oktobra.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Studentska lista traži obustavu uvida u plan za Jama Bor
  2. Šoškić: Studentska lista dogovorila predsednika Skupštine
  3. Birtašević o Karleuši: Sledeći korak biće kompletna istina
  4. Šarić: sud zove Vučića i Parezanovića kao svedoke
  5. Studentska lista o Idea marketima: mere nove Vlade

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.