Picula: Ukinuti Vučićev imunitet posle sahrane Mladića
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula traži da Brisel ukine imunitet Vučića od sankcija i napusti politiku popuštanja posle sahrane Ratka Mladića.

Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula je u utorak, 8. septembra, dan posle sahrane Ratka Mladića u Beogradu, prvi put javno zatražio da Brisel ukine ono što naziva imunitetom predsednika Aleksandra Vučića od sankcija. Za razliku od dosadašnjih reakcija medija i bivših funkcionera, ovog puta je poruku uputio čovek čiji potpis stoji na zvaničnom izveštaju Evropskog parlamenta o napretku Srbije, što njegovim rečima daje težinu u pregovorima o članstvu i direktno se tiče toga kako će Beograd biti ocenjivan u narednim mesecima.
Picula je hrvatski evroparlamentarac iz redova Socijalista i demokrata (S&D) i već duže vreme prati odnose Evropske unije sa Srbijom kao glavni izvestilac za tu zemlju. U izjavi novinarima ocenio je da je učešće predstavnika državnih institucija, vojnih predstavnika i članova vlasti na ispraćaju Mladića poslalo jasnu političku poruku. Podsetio je da je Mladić pravnosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine.
“Srbija ne može istodobno tvrditi da joj je članstvo u Europskoj uniji strateški cilj, a tolerirati ili institucionalno pratiti glorifikaciju ljudi osuđenih za najteže ratne zločine”, rekao je Picula. Dodao je da evropska perspektiva podrazumeva sposobnost društva da se suoči sa sopstvenom prošlošću, ne da veliča njene najmračnije protagoniste.
“Europska perspektiva podrazumijeva i sposobnost društva i države da se suoče s prošlošću, a ne da veličaju njezine najmračnije protagoniste”, poručio je izvestilac Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom.
Šta tačno Picula traži od Brisela
Središnja poruka Picule glasi da pokop osuđenog ratnog zločinca mora imati posledice po dosadašnji kurs Evropske komisije prema Vučiću. “Pokop ratnog zločinca Ratka Mladića, pravomoćno osuđenog za genocid, doista mora iz temelja promijeniti dugogodišnju politiku popuštanja Aleksandru Vučiću od strane Europske unije”, rekao je, dodajući da se to posebno odnosi na, kako je opisao, dosad benevolentnu Evropsku komisiju i na pojedine uticajne države članice.
Kao dodatne razloge za promenu kursa naveo je Vučićev prošlogodišnji odlazak u Moskvu na vojnu paradu, slučaj Banjska na severu Kosova, zakone za koje tvrdi da narušavaju nezavisnost tužilaštva, i kršenje demokratskih standarda posle tragedije u Novom Sadu. Prema njegovim rečima, sahrana Mladića je poslednja u nizu tačaka koje bi trebalo da pomere Brisel iz onoga što naziva fazom šoka u fazu konkretne reakcije.
“Njegov imunitet od sankcija treba biti konačno uklonjen, a politika podilaženja režimu odbačena”, rekao je Picula, ocenjujući da takva vlast ne sme ostati, kako je naveo, nedodirljiv i pomalo povlašćen partner Brisela na Zapadnom Balkanu.
Ova poruka dolazi u trenutku kada zastupnici četiri velike političke grupacije u Evropskom parlamentu već pritiskaju izvršnu vlast Unije: uputili su pismo evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos i zatražili reakciju Komisije, dok raste broj poslanika koji otvoreno zagovaraju zamrzavanje ili suspenziju pristupnog procesa Srbije. Portal Srpske je ranije pisao da su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košta sahranu ocenili kao šokantnu i najavili da Komisija razmatra dalje korake, ali zvaničnog saopštenja o eventualnim merama do sada nema.
Da li se prostor za diplomatiju zaista sužava?
Na pitanje da li još postoji prostor za diplomatski dijalog i može li se očekivati da se Beograd javno odrekne veličanja Mladića, Picula nije bio optimista. “Vučić je imao 12 godina da realizira ono što je obećavao da će napraviti u Srbiji. Ništa se od toga nije dogodilo”, rekao je, podsećajući i na oštar rečnik kojim je srpski predsednik komentarisao otkazivanje posete komesarke za proširenje. “Prostor za diplomaciju se sužava”, zaključio je.
Za Srbiju je najkonkretnije pitanje sledećih dana da li će fon der Lajen slediti primer Marte Kos i otkazati najavljenu posetu Beogradu, i kako će se prema potezima srpskih vlasti odrediti u godišnjem govoru o stanju Unije, zakazanom za narednu nedelju u Strazburu. Od tog govora zavisi i to da li će pritisak dela Evropskog parlamenta na Komisiju dobiti konkretan odgovor ili ostati na nivou pisama i izjava.
Picula je ukazao i na posledice po region: ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković povukao je gotovo celokupno diplomatsko osoblje iz Beograda, dok su predstavnici političkog vrha Republike Srpske prisustvovali sahrani. “Pogreb osuđenog ratnog zločinca mora imati posljedice za odnose na jugoistoku Evrope koji još ni izdaleka nije apsorbovao posljedice agresije”, rekao je, navodeći da je BiH dodatno pod pritiskom jer je i sama u predizbornom periodu. Ocenio je da je oštrija politika Brisela prema Beogradu nužna zato što, po njegovim rečima, Vučićeva Srbija ostaje glavni destabilizator odnosa u regionu.
Evropska komisija do objave ovog teksta nije saopštila da li će sahrana Mladića imati bilo kakve praktične posledice po status Srbije u pristupnom procesu ili po odnos prema Vučiću lično. Odgovor na to, prema svemu što je Picula izneo, može stići već sledeće nedelje u Strazburu.



