AfD osvojio Meklenburg, Merzov CDU ispao iz parlamenta
AfD je u Meklenburgu-Zapadnom Pomorju osvojio 38,2 odsto glasova, a Merzov CDU je sa 4,9 odsto prvi put u istoriji ostao bez ijednog mesta u pokrajinskom parlamentu. U Berlinu je pobedila Levica.

Krajnje desničarska Alternativa za Nemačku (AfD) osvojila je u nedelju, 20. septembra, izbore za pokrajinski parlament u Meklenburgu-Zapadnom Pomorju sa 38,2 odsto glasova, dok je Hrišćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Fridriha Merca sa 4,9 odsto pala ispod izbornog cenzusa i prvi put u svojoj istoriji ostala bez ijednog mesta u nekom pokrajinskom parlamentu. Istog dana su birači glasali i u Berlinu, gde je prvo mesto, takođe po prvi put, osvojila krajnje leva Levica. Dva glasanja u jednom danu pogodila su Merca dve nedelje pošto je AfD ostvario izborni proboj u Saksoniji-Anhalt, i otvorila su pitanje koliko dugo će se sadašnja koalicija CDU i socijaldemokrata (SPD) na saveznom nivou održati.
U Meklenburgu-Zapadnom Pomorju, AfD je pod vođstvom bivšeg radijskog voditelja Lajfa-Erika Holma osvojio 388.026 glasova i 32 mesta, osamnaest više nego na prethodnim izborima 2021, kada je stranka imala 16,7 odsto. Drugoplasirana je SPD premijerke Manuele Švezig sa 35,5 odsto i 29 mesta, pet manje nego ranije. Levica je osvojila 6,5 odsto i pet mesta, a Zeleni 5,7 odsto i takođe pet mesta. CDU je sa 49.629 glasova, odnosno 4,9 odsto, ostao ispod praga od pet odsto potrebnog za ulazak u parlament, isto kao i Savez Sare Vagenknecht (BSW) sa 4,8 odsto. Prema navodima medija koji su pratili izbore, ovo je najslabiji rezultat CDU u 81 godinu postojanja stranke. Izlaznost je iznosila 78,1 odsto, 7,3 procentna poena više nego na prethodnim izborima 2021.
Pokrajinski parlament u Šverinu ima 71 mesto. SPD, Levica i Zeleni zajedno raspolažu sa 39 mesta, dovoljno za formiranje većine bez CDU i bez AfD. Iako je AfD osvojio najviše glasova, ostaje van vlasti zbog dogovora ostalih stranaka da s njim ne sarađuju, poznatog kao politika izolacije krajnje desnice u nemačkom stranačkom sistemu.
U Berlinu je Levica, na čelu sa Elif Eralp, ćerkom turskih imigranata, osvojila 25,7 odsto glasova i po prvi put u istoriji stranke je prva u glavnom gradu. Drugoplasirani CDU je dobio 18,8 odsto, AfD je treći sa 16,3 odsto, a Zeleni su četvrti sa 14,3 odsto. SPD je sa 12,1 odsto zabeležio svoj najslabiji rezultat na izborima za berlinski parlament ikada. Levici će, da bi prvi put od ujedinjenja Nemačke 1990. dobila mesto gradonačelnika, ipak biti potrebni partneri za formiranje koalicije. Posle objave rezultata, Eralp je rekla:
“U našem gradu su ljubav i pravda pobedile mržnju.”
Merc je rezultat u Meklenburgu-Zapadnom Pomorju nazvao katastrofom, ali je na kriznom sastanku rukovodstva CDU u Berlinu poručio novinarima da ostaje na mestu kancelara. Rekao je:
“Ono što sada treba uraditi zahteva kičmu, istrajnost i strpljenje. Reforme moraju doći. Preuzimam tu odgovornost jer želim da pokrenem našu zemlju napred.”
Sunarodnik koji mu je odmah uputio zahtev za ostavku bio je saveznik njegovog najvećeg političkog protivnika: Tino Hrupala, saveznog kolidera AfD, izjavio je za televiziju ZDF da je Mercovo današnje obraćanje bilo, kako je rekao, “više nego mlako” jer je kancelar najavio da nastavlja po starom umesto da konačno izvede konsekvence i podnese ostavku.
Poraz u dve pokrajine stiže u trenutku kada je Mercova podrška u anketama pala na oko 14 odsto, posle samo šesnaest meseci na vlasti, dok se kancelar bori da sa koalicionim partnerom SPD sprovede najavljene ekonomske i socijalne reforme. Nezadovoljstvo unutar sopstvene stranke zbog toga raste. Regionalni izbori inače retko privlače pažnju van Nemačke, ali je proboj AfD u Saksoniji-Anhalt pre dve nedelje, koji stranka vidi kao prvi korak ka saveznim izborima 2029, po ocenama posmatrača već tada izazvao potrese širom Evrope.
Rezultati u Meklenburgu-Zapadnom Pomorju stižu i uoči najavljenog susreta koji, prema izvorima upoznatim sa pripremama, sledeće godine planiraju vrh AfD i najbliži ekonomski savetnik ruskog predsednika Vladimira Putina, Kiril Dmitrijev. Tema razgovora bila bi obnavljanje isporuka ruskog gasa Nemačkoj preko gasovoda Severni tok, dakle upravo onaj sankcioni režim koji je Berlin, zajedno sa ostatkom Evropske unije, uveo posle ruske invazije na Ukrajinu. Koliko će takva agenda AfD dodatno oblikovati raspravu u nemačkoj politici, pokazaće sledeći test, savezni izbori 2029, ka kojima stranka sada, posle dve uzastopne pokrajinske pobede, kreće sa znatno jačom pozicijom nego pre samo mesec dana.



