Etiopija proterala 10 diplomata, Eritreja prekinula odnose
Dve prestonice razmenile su udarce istog dana, a borbe u regionu Afar i u Tigraju traju od prošle nedelje. Mir iz 2018. ostao je bez ambasada u obe prestonice.

Etiopija je u četvrtak, 1. oktobra 2026, zatvorila ambasadu u Asmari i dala 48 sati za odlazak deset eritrejskih diplomata, a Eritreja je istog dana odgovorila prekidom svih diplomatskih odnosa. Na taj način su dve države na Rogu Afrike, koje su 2018. potpisale mir, ostale bez ijednog redovnog diplomatskog kanala, i to u trenutku kada se na severu Etiopije vodi najteža borba od kraja građanskog rata 2020-2022.
O eksplozijama u Adis Abebi i stradanju kod Alamate već smo pisali. Ovo je zaseban događaj, ali se ne može čitati odvojeno od njih.
Šta je tačno saopštila Adis Abeba?
Ministarstvo spoljnih poslova Etiopije objavilo je da zatvara ambasadu u Asmari kao odgovor na „direktna i indirektna neprijateljska dejstva” Eritreje. Deset eritrejskih diplomata u Adis Abebi proglašeno je nepoželjnim, uz obrazloženje da su učestvovali u aktivnostima koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost Etiopije i krše Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima. Prema navodima agencije Rojters, imena diplomata nisu objavljena. Al Džazira navodi da su među njima otpravnik poslova i diplomate akreditovane pri Afričkoj uniji.
Etiopija u istom saopštenju traži da Asmara prestane sa onim što naziva postupcima suprotnim načelima odnosa suverenih država, ali ostavlja vrata otvorenim:
„Etiopija ceni svoje snažne istorijske, kulturne i međuljudske veze sa Eritrejom i dosledno je davala prednost mirnom suživotu, regionalnoj stabilnosti i integraciji.”
Ministarstvo je dodalo i poziv da Eritreja obustavi sve postupke koji su, kako je navelo, suprotni načelima koja uređuju odnose suverenih država. Saopštenje ne kaže da li je zatvaranje ambasade trajno, niti pod kojim uslovima bi kanali bili ponovo otvoreni.
Kako je odgovorila Asmara?
Eritrejsko ministarstvo spoljnih poslova javilo se istog dana na mreži X. Ministar informisanja Jemane Gebremeskel rekao je Rojtersu da je proterivanjem svih diplomata Etiopija praktično zatvorila i eritrejsku ambasadu u Adis Abebi. U saopštenju ministarstva stoji:
„Eritreja nema drugog izbora nego da istom merom uzvrati i prekine sve diplomatske odnose sa Etiopijom, sa svim negativnim posledicama koje to nosi.”
Asmara tvrdnje o umešanosti u neprijateljske aktivnosti ocenjuje kao zapanjujuće i okreće optužbu: prema njenim rečima, Adis Abeba sprovodi politiku neprestanog neprijateljstva, vodila je rat protiv Eritreje da bi dobila izlaz na Crveno more, a eritrejske opozicione grupe ugošćuje, obučava i naoružava da bi podstakla unutrašnji sukob.
Etiopija sa svoje strane optužuje Eritreju, Sudan i Egipat da podržavaju opozicioni savez koji predvodi Narodnooslobodilački front Tigraja (TPLF) i koji se bori protiv snaga lojalnih saveznoj vladi od prošle nedelje. Sve tri zemlje to poriču.
Zašto se u spor uključio i Egipat?
Istog dana Etiopija je proglasila nepoželjnim i jednog egipatskog diplomatu, uz isti rok od 48 sati, javila je državna Etiopska radiodifuzna korporacija. Kairo je uzvratio proterivanjem savetnika etiopske ambasade u Egiptu, preneo je list Al Kahera njuz pozivajući se na egipatskog zvaničnika. Portparol egipatskog ministarstva spoljnih poslova Nader Zaki rekao je Rojtersu da je potez Kaira opravdan:
„Reciprocitet je valuta diplomatije.”
Šta se dešava na terenu?
Savez koji predvodi TPLF od prošle nedelje se bori sa saveznim snagama u regionu Afar, a borbe se pominju i u Tigraju i Amhari. Upravnik regiona Afar Hadži Aval Arba rekao je Al Džaziri da su eritrejski vojnici prešli u Afar i pridružili se ofanzivi saveza. Eritreja negira da pomaže naoružane grupe. Rojters je, osim toga, preneo reči Valeri Brauning, osnivačice Udruženja za razvoj afarskih stočara, da su borbe u Afaru isterale desetine hiljada ljudi iz domova.
Eksplozije u Adis Abebi u noći između srede i četvrtka potvrdila su tri diplomatska izvora koja nisu htela da budu imenovana. Izvor povezan sa opozicionim savezom rekao je Rojtersu da su izvedeni udari dronovima u glavnom gradu, uključujući i one na vojni štab, ali to nije nezavisno potvrđeno. Svedoci su rekli da kod vojne baze nije bilo vidljive štete, a kancelarija premijera, savezna vlada, vojska i TPLF nisu odgovorili na upite novinara.
Kongresmeni Ilhan Omar, Džim Mekgovern i Džon Garamendi pozvali su u saopštenju u četvrtak sve strane da se „odmah ponovo posvete mirovnim pregovorima”:
„Ovaj pojačani sukob ugrožava celu zemlju i region u celini, koji se već oporavlja od prethodnog rata u severnoj Etiopiji i razornog sukoba u Sudanu. Obični civili snose najveći teret ovog nasilja.”
Komisija Afričke unije pozvala je Etiopiju, Eritreju i Egipat na maksimalnu uzdržanost i na rešavanje razlika kroz uspostavljene diplomatske kanale i mirni dijalog. Afrička unija i Ujedinjene nacije upozorile su i na rastući rizik po civile i humanitarne operacije.
Kako se stiglo do prekida?
Etiopija je ponovo otvorila ambasadu u Asmari 2018, kada su premijer Abij Ahmed i predsednik Isaijas Afeverki potpisali mir posle rata 1998-2000. Abij je za to ponovno zbližavanje dobio Nobelovu nagradu za mir. U građanskom ratu 2020-2022 poginulo je više stotina hiljada ljudi, a Eritreja se u njemu borila na strani savezne vlade protiv TPLF-a.
Odnosi su se pokvarili ubrzo po završetku tog rata. Eritreja nije bila strana u Pretorijskom sporazumu iz novembra 2022. kojim su borbe okončane. Dodatni teret nosi pitanje pristupa Crvenom moru: Abij je više puta ponovio da Etiopija, zemlja bez izlaza na more, ima pravo na njega, a Asmara se, prema Rojtersu, plaši da će Adis Abeba pokušati da silom preuzme luku Asab.
Istorija ovog odnosa nikad nije bila glatka. Etiopija je Eritreju anektirala 1962, a oružana borba za nezavisnost, koju je vodio današnji predsednik Isaijas Afeverki, završila se osamostaljenjem 1993.



