Protest u Francuskoj: preko 270 privedenih, požar u Lionu
Žuti prsluci, srednjoškolci, studenti i zaposleni izašli su na ulice zbog skupoće, a popodne je broj privedenih u celoj zemlji premašio 270.

Za Srbiju, koja svoju evropsku perspektivu vezuje za odluke u glavnim prestonicama Unije, nemir u jednoj od njih nije tuđa unutrašnja stvar. U subotu, 17. oktobra 2026, Francuska je šest meseci pred predsedničke izbore dočekala nacionalni dan protesta protiv skupoće: do popodneva je u celoj zemlji privedeno više od 270 ljudi, u Lionu je gorela turistička kancelarija, a u Marselju su demonstranti ušli u gradsku kuću.
Ukratko
- Protest je nastao na društvenim mrežama, a pridružili su mu se žuti prsluci, srednjoškolci, studenti, zaposleni i klimatski aktivisti.
- Do sredine dana, prema okruženju ministra unutrašnjih poslova, održano je 140 akcija sa 32.800 ljudi van Pariza i 166 privedenih u zemlji.
- Najgore su bili Pariz, Lion i Marselj, a požar je zahvatio i zgradu fakulteta u Ruanu.
- Intersindikalni štrajk najavljen je za 5. novembar.
Ko je izašao na ulice i zašto
Poziv na protest širio se društvenim mrežama i preko sajta 17octobregiletjaune.net, na kome se obraćaju stanovnicima kvartova, seljacima, radnicima i penzionerima. Pozvani su da izađu na ulice i kružne tokove, kao i da se okupe oko benzinskih pumpi, naplatnih stanica i saobraćajnica. Poziv da se oživi pokret žutih prsluka, koji je obeležio prvi mandat Emanuela Makrona 2018. i 2019, susreo se sa protestom srednjoškolaca i studenata koji traže bolje uslove za učenje.
Ministar obrazovanja Eduar Žefre i organizacije srednjoškolaca u poslednja 48 sata, posle tri razgovora od početka pokreta, nisu postigli primetan pomak, a zahtevi o dotrajalim školskim zgradama, sistemu Parcoursup i rasporedu časova ostaju isti. Subota je uz to prvi dan školskog raspusta.
Nezadovoljstvo koje se vidi i van velikih gradova sažeo je Frank, državni službenik iz Gerea, koji je sa oko 400 ljudi izašao na ulicu i agenciji AFP rekao: „Na kraju meseca nemam više ništa, cene rastu a plate ne. Ne možemo više, gušimo se.”
Šta se dogodilo u Parizu?
Dan je počeo oko 7 časova, kada je stotinak maskiranih osoba napalo zgradu televizije CNews i radija Europe 1 na zapadu grada. Blokiran je ulaz u parking, bacani su predmeti i razbijeno je nekoliko prozora. Prema prefekturi policije, privedeno je 21 lice. U 10 časova u Parizu je bilo 40 privedenih, a neke radnje na Jelisejskim poljima počele su da se barikadiraju.
Brojke o privedenima do sredine dana razlikuju se u izvorima. Prefektura policije, koju citira BFMTV, navodi više od stotinu privedenih, kontrolisanih zbog nošenja zaštitne opreme poput rukavica sa tvrdom oplatom ili kapuljača i zbog zabranjenog oružja. Sud Radio na drugom mestu beleži 100 privedenih i 589 kontrola, a na trećem najmanje 61 privedenog i skoro 600 kontrola.
Na Trgu Republike, odakle je zvanična kolona trebalo da krene u 14 časova, sukobili su se policija i nekoliko stotina maskiranih ljudi, uglavnom u crnoj odeći. Policija je više puta koristila suzavac, a deo demonstranata ispaljivao je vatrometne minobacače. Zapaljen je automobil, a u rejonu Reomir-Sebastopolj jedinice CRS jurile su grupu koja je zapalila drvenu barikadu. Jedna kolona zaustavljena je na 150 metara od Jelisejske palate. Zvanična, miroljubiva kolona ipak je krenula, a cilj joj je bio Trg Klišija.
Požar u Lionu i upad u gradsku kuću Marselja
U Lionu je u popodnevnim satima gorela turistička kancelarija kod Trga Belkur, a demonstranti su napadali njen izlog. Prema Sud Radiju, vatrogasci tada još nisu bili na licu mesta. Kod Trga Belkur evakuisan je jedan policajac, a vatrogasci su na nosilima odneli i još jednu osobu. Njihovo zdravstveno stanje nije bilo poznato.
U Marselju su demonstranti, prema novinaru agencije AFP, razvalili vrata i nakratko ušli u hol gradske kuće. Na Kanbjeru su oštećene radnje i stanica opštinske policije, saopštilo je okruženje ministra unutrašnjih poslova, a gorele su i kontejneri za smeće. Rano ujutru je u Ruanu požar, verovatno podmetnut, zahvatio zgradu Filološkog fakulteta, javlja izvor blizak istrazi. Nemiri su prijavljeni i u Renu i Nantu.
Blokada je bilo malo: zauzeti su kružni tokovi u Renu, Langonu i Marmandu, a u Tuluzu je policija sprečila blokadu vozova i jednog kružnog toka. U mestu Gajak u departmanu Tarn demonstranti su zatvorili ulaz u trgovinsku zonu.
Šta kaže vlast, a šta opozicija
Okruženje ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza, koje nije imenovano, upozorilo je u podne da je „verovatnoća da ultralevica izazove nerede u popodnevnim kolonama veoma velika”. Isti izvor govori o „nasilnim i ciljanim operacijama” i o tome da pokret karakteriše snažna mobilizacija ultralevice „koja samo želi da stvori nered”.
Nunjez je u petak najavio da će se oglušne granate moći koristiti u slučaju „krajnje teškog urbanog nasilja”. Njihova upotreba bila je obustavljena tokom pokreta srednjoškolaca, posebno pošto je petnaestogodišnjem demonstrantu u Lansu ostao bez šake. Sebastijen Malzje, zamenik načelnika štaba centralne uprave CRS, rekao je za franceinfo da „cilj nije da se bilo ko povredi”, već da policija bude spremna da interveniše kad je potrebno.
Makron je u petak iz Brisela pozvao na „smirenost”. Vlada je pre protesta pokušala da ublaži nezadovoljstvo: odobrila je 500 do 700 miliona evra za plan podrške poljoprivredi u 2027. i produžila pomoć za kupovinu goriva. Poljoprivredne organizacije, među njima Seljačka konfederacija i Seoska koordinacija, to ne smatraju dovoljnim i pozvale su na proteste.
Na Trgu Republike govorila je i lider francuskih zelenih, predsednička kandidatkinja Marin Tondelije:
„Dosta mi je doktrine održavanja reda u ovoj zemlji. Treba je preispitati i to brzo. I povrh svega, to ugrožava sve, i demonstrante i policajce.”
Ona je pozvala vladu da preispita doktrinu dok se napetosti prenose na margine više kolona širom Francuske. U kolonama se očekuju i brojni poslanici levice, kao i lider komunista Fabijen Rusel.
Šta sledi
Intersindikalni poziv važi za 5. novembar: tada su zaposleni u javnom i privatnom sektoru pozvani da stupe u štrajk i izađu na proteste, pre svega zbog plata i javnih službi. Pokret srednjoškolaca nastavlja se pregovorima sa ministrom obrazovanja, a ukupan broj privedenih iz subote nije konačan, jer su brojke objavljene tokom dana.



