Tramp, Si i Putin u Šenženu: nuklearni rat bez pobednika
Prvi trojni sastanak lidera SAD, Kine i Rusije završen je zajedničkom izjavom o nuklearnom ratu, MKS i reformi UN, ali bez konkretnog dogovora o Ukrajini i Iranu.

Predsednici SAD, Kine i Rusije sastali su se u četvrtak, 19. novembra, u Šenženu i objavili zajedničku izjavu da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika, ali bez dogovora o Ukrajini i Iranu. Za Srbiju, koja se oslanja na ruski gas a istovremeno ide ka članstvu u Evropskoj uniji, u toj izjavi su najvažnije dve stvari: obaveza tri sile da povećaju proizvodnju nafte i gasa i izostanak ma kakvog pomaka u ratu u Ukrajini. Najavu ovog susreta objavili smo 15. novembra, a sada se zna šta je rečeno i šta je potpisano.
Gde i kako je održan sastanak
Razgovor je vođen u vili Kilin u Šenženu, na marginama samita APEC, na kome je okupljena 21 privreda Pacifika. Reč je o prvom susretu lidera ove tri zemlje u zajedničkom sastavu. Pre njega Donald Tramp je odvojeno razgovarao sa Vladimirom Putinom, a potom oko sat vremena sa Si Đinpingom, što je njihov treći susret u četiri oka ove godine. Radni ručak Trampa i Sija počeo je bar sat kasnije nego što je planirano.
Izvori se razilaze oko trajanja trojnog razgovora. Prema CNBC-ju i CBS-u trajao je oko sat i po, dok Al Džazira navodi da su lideri iza zatvorenih vrata proveli oko 55 minuta. Kremaljski savetnik Jurij Ušakov rekao je da su Tramp i Putin razgovarali oko 40 minuta i da je glavna tema bila Ukrajina. „Bio je to dobar sastanak“, rekao je Ušakov ruskim državnim medijima.
Šta piše u zajedničkoj izjavi
Tekst je objavljen preko Bele kuće, Kremlja i kineske agencije Sinhua. Lideri su u njemu potvrdili da u nuklearnom ratu ne može biti pobednika i da on nikada ne sme biti pokrenut, a tri zemlje će nastaviti razgovore o smanjenju nuklearnih rizika i o širenju nuklearnog oružja. Kao stalne članice Saveta bezbednosti UN obavezale su se i na reformu Ujedinjenih nacija.
Izjava sadrži i stav o pravosuđu: saglasnost države i imunitet državnih zvaničnika nazvani su pitanjem od „suštinskog značaja“, a Međunarodni krivični sud i slična tela, stoji u tekstu, ne smeju da zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja. Tramp je Sud na početku sastanka opisao kao „globalističku organizaciju“.
Izvori se razilaze i oko energetike. ABC News navodi da tri zemlje planiraju veću proizvodnju i isporuku prerađenih naftnih derivata, dok CBS News piše o većoj proizvodnji gasa i nafte „za dobrobit svih zemalja“.
Šta su rekli lideri
Tramp je u uvodnom obraćanju nuklearno naoružanje postavio kao glavnu temu:
„Kao tri najveće nuklearne sile sa velikom razlikom, Sjedinjene Države, Rusija i Kina u jedinstvenom su položaju da razgovaraju o tome kako da se smanji broj nuklearnog oružja na Zemlji i da se umanji rizik da ono ikada bude upotrebljeno.“
Američki predsednik je dodao i da su prethodni lideri previše često izbegavali razgovor sa državama sa kojima se ne slažu, a da je njegov stav suprotan. Posle razgovora sa Putinom izjavio je: „Mislim da se stvari dešavaju.“ Posle susreta sa Si Đinpingom rekao je da Iran ne sme da ima nuklearno oružje, što, kako je naveo, oba lidera „snažno osećaju“. Američki predsednik je poručio i da SAD i Kina imaju zajednički interes da energija nesmetano prolazi kroz Ormuski moreuz.
Si Đinping je, prema Al Džaziri, sastanak ocenio rečima da ima „prelomni značaj“ i dodao da je „svet u miru kada velike sile žive u slozi“. Prema kineskim državnim medijima, izneo je četiri načela odnosa velikih sila: uzajamno poštovanje, miran suživot, saradnju na obostranu korist i dijalog. Zatražio je i potpunu zabranu i uništenje nuklearnog oružja. Sinhua je sastanak opisala kao pozitivan, konstruktivan i plodan.
Putin je kao teme naveo energetsku bezbednost i rat u Ukrajini. Posle sastanka, prema ruskim medijima koje prenosi CBS News, isključio je neposredne pregovore sa Kijevom: „Nećemo pregovarati posle napada na Krimski most.“ Time je mislio na ukrajinski udar na Kerčki most ranije ove nedelje.
Šta nije dogovoreno
Nijedan konkretan dogovor o Ukrajini, Iranu ni o smanjenju nuklearnog naoružanja nije objavljen. Tramp je otišao na aerodrom a da se nije obratio novinarima. Novinarima su u avionu Air Force One, pri odlasku iz Šenžena, oduzeti telefoni „iz bezbednosnih razloga“.
Pitanje pristupa novinara otvorilo se već tokom dana. Kineski zvaničnici nisu dozvolili da na trojni sastanak uđe novinarka Blumberga Annmarie Hordern, koja je tokom Trampovog susreta sa Sijem glasno upitala da li je bivši direktor Nvidije Jensen Huang bio nelojalan SAD. Bela kuća se zalagala da novinarka bude primljena, ali su Kinezi ostali pri svome, a američkoj novinarskoj grupi poručili su da je dovikivanje pitanja „krajnje nepristojno“.
Trgovinska nit razgovora ostala je u senci nuklearne. Tramp je pomenuo dogovor „30 za 30“, po kome SAD i Kina smanjuju carine na po 30 milijardi dolara trgovine, a carinsko primirje dve zemlje ističe 10. januara.



