Srpske NovineSrpske Novine

Rusija gađala Kijev i Lavov, osam mrtvih, upad u Poljsku

U noći između 19. i 20. novembra pogođena su tri mosta u Kijevu i energetska mreža, a poljski ministar odbrane javlja da su tri ruska objekta ušla u vazdušni prostor zemlje.

Tijana Jovanović3 min čitanja0
Podeli
Zapaljena stambena zgrada u Ukrajini posle ruskog napada u noći između 19. i 20. novembra
Stambena zgrada u plamenu posle ruskog napada na Ukrajinu u noći između 19. i 20. novembra./ Foto: AP
Komentari…

Rusija je u noći između četvrtka 19. i petka 20. novembra raketama i dronovima gađala Ukrajinu, a napad je odneo najmanje osam civilnih života i završio se incidentom na istočnoj granici NATO: poljski ministar odbrane saopštio je da su tri ruska objekta ušla u vazdušni prostor zemlje. Za Srbiju, kao kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, to nije udaljena vest, jer se na istočnom krilu saveza proverava koliko je evropski bezbednosni okvir otporan na ovakve pritiske.

Udar je došao nekoliko sati pošto je ruski predsednik Vladimir Putin poručio da će Moskva snažno uzvratiti za ukrajinske udare na most koji spaja Krim sa Krasnodarskim krajem. To je rekao posle sastanka sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i kineskim predsednikom Si Đinpingom na marginama samita APEC u Kini. Srpske Novine su ranije pisale o zatvaranju Krimskog mosta posle drugog udara i padu drumskog luka, a ovaj napad je sledeći potez u tom nizu.

Koliko je bilo raketa i dronova?

Brojke se razlikuju od izvora do izvora. Ukrajinsko vazduhoplovstvo, čije navode prenosi australijski ABC, saopštilo je da je ispaljeno 84 krstareće rakete, od kojih je skoro sve oboreno, uz neutvrđen broj balističkih raketa i više od 400 dronova napadača. Agencija AP piše da je ispaljeno više od 400 dronova i preko 110 raketa, od toga 27 balističkih, a da su neke nosile kasetne bojeve glave koje rasipaju desetine manjih bombica po širokom prostoru.

Poginulo je najmanje osam civila. AP navodi da je šestoro poginulih iz Kijeva. Kijevske vlasti su saopštile da su u napadu na vodovodno postrojenje stradala tri radnika i da delovi grada mogu privremeno ostati bez vode, dok su u Lavovu dve osobe poginule u udaru na železničku stanicu Skniliv. Broj ranjenih se razlikuje: predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski govori o više od dve desetine, dok ukrajinske vlasti na drugom mestu navode više od desetak.

Koji su ciljevi pogođeni u Kijevu i širom zemlje?

U glavnom gradu su pogođena tri mosta preko Dnjepra koji spajaju dve obale Kijeva. ABC piše da su to najjači udari na mostove od početka sveobuhvatne invazije u februaru 2022. Stanovnici su se sklonili u metro dok su eksplozije odjekivale gradom, a oštećene su i stambene zgrade, zdravstvene ustanove i skladišta.

Ruska vojska tvrdi da je gađala mostove kojima se prevozi vojni teret u Kijevu i okolini, pogon u kome se sklapaju rakete Flamingo, fabriku sastojaka za raketno gorivo i pogon za sklapanje dronova.

Udarano je i na energetsku mrežu uoči zime. Pogođene su elektrane, trafostanice i dalekovodi, pa su tri ukrajinske nuklearne elektrane koje rade morale da smanje proizvodnju. Zamenik ministra energetike Artem Nekrasov rekao je da je struja hitno isključivana u 11 oblasti.

Zelenski je na mreži X napad povezao sa ishodom sastanaka u Kini, a ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha upozorio je na šire posledice:

„Dok Moskva pokušava da pokrene razgovore o ‘novoj bezbednosnoj arhitekturi Evrope’, ruske rakete i dronovi direktno podrivaju postojeći bezbednosni poredak u Evropi.”

Sibiha je dodao da bi prvi korak ka njegovom jačanju verovatno bio prestanak takvih napada.

Šta se dogodilo iznad Poljske?

Ministar odbrane Poljske Vladislav Kosinjak Kamiš rekao je da su u poljski vazdušni prostor tokom noći ušla tri ruska objekta, verovatno dve rakete i jedan dron. Hitne službe pregledale su mesto blizu ukrajinske granice gde je jedan objekat možda pao. Na konferenciji za novinare u petak Kosinjak Kamiš je izjavio:

„Došlo je do povrede poljskog vazdušnog prostora i do upada objekata iz Ruske Federacije.”

Upad se poklopio sa vojnom vežbom Koalicije voljnih u Poljskoj, održanom u petak. Na njoj su bili ministri odbrane Francuske, Velike Britanije i baltičkih zemalja i osam načelnika generalštabova, a uvežbava se moguća posleratna misija u Ukrajini. Kosinjak Kamiš je ocenio da vreme upada nije slučajno, poručio je da se vežba održava i da će Poljska od NATO tražiti više pomoći za obezbeđivanje istočnog krila saveza.

Estonija zatvara granicu sa Rusijom

U petak je vlada Estonije saopštila da od 1. decembra zatvara svih pet graničnih prelaza sa Rusijom na najmanje šest meseci. Prvu najavu zatvaranja Talin je dao ranije te nedelje, posle sumnje na podmetnut požar u jednoj estonskoj odbrambenoj firmi, za koji optužuje Moskvu. U saopštenju vlade stoji:

„Odluka je odgovor na neprekidna neprijateljska dela Rusije prema Estoniji i drugim evropskim zemljama.”

Moskva je ranije redovno poricala optužbe evropskih vlasti o umešanosti u sabotaže. Ruski i ukrajinski zvaničnici sastali su se prošle nedelje u Abu Dabiju na razgovorima koje posreduju Sjedinjene Države, ali bez većeg pomaka po ključnim pitanjima, a datum sledećeg sastanka nije utvrđen.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstRusija obnovila napade na Ukrajinu, pogođeno 29 lokacijaRusija je u noći na utorak, 8. septembra, ispalila rakete i dronove na Kijev i još pet oblasti Ukrajine, prekinuvši kratku pauzu tokom posete američkih izaslanika Moskvi i Kijevu.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Čupić dobio 140 glasova i postao predsednik Skupštine
  2. SNS dobio predlog suspenzije iz EPP, odluka 7. i 8. decembra
  3. Pančevo dve nedelje bez nafte, država sprema rezerve dizela
  4. Crveni meteoalarm za Beograd: vetar do 110 km/h večeras
  5. Stevandić pozvao Čupića u Banjaluku, čestitao i Dodik

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.