Nafta skočila na 90 dolara posle udara na Larak
Cena barela Brent nafte premašila je 90 dolara posle udara SAD na iransko ostrvo Larak u Ormuskom moreuzu, dok Iran uzvraća napadima na američke baze u Jordanu.

Cena barela nafte Brent premašila je danas, 31. avgusta, granicu od 90 dolara, nakon što su američke snage izvele udar na iransko ostrvo Larak u Ormuskom moreuzu. Reč je o prvom poznatom američkom napadu na Iran od kraja jula, a sukob je time ušao u šesti mesec.
Podaci o tačnoj visini rasta se razlikuju od izvora do izvora. Tanjug je, pozivajući se na CNBC, u 9.55 preneo da je novembarski fjučers na Brent porastao 1,54% na 89,462 dolara po barelu, dok je oktobarski WTI ojačao 1,44% na 84,607 dolara. Prema podacima koje agencija Beta prenosi od Rojtersa, Brent je skočio za 1,77 dolara, odnosno 2%, na 89,87 dolara, a WTI za 1,45 dolara, odnosno 1,74%, na 84,85 dolara. Servis Trading Economics je za isti dan, u kasnijem očitavanju, pokazao Brent na 91,45 dolara, rast od 3,35 dolara ili 3,80% u odnosu na prethodno zatvaranje. Razlika dolazi od trenutka merenja u toku trgovačkog dana, ali sva tri izvora se slažu da je barel ponovo prešao psihološku granicu od 90 dolara.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su snage gađale dva iranska raketna lansera, pošto je uočeno da pripadnici Revolucionarne garde pripremaju ispaljivanje projektila sa morskim minama ka Ormuskom moreuzu. Iran je, prema navodima iranskih medija koji se pozivaju na Revolucionarnu gardu, odgovorio napadom na dve američke vazduhoplovne baze u Jordanu.
Koliko nafte stvarno prolazi kroz Ormuski moreuz
Kroz Ormuski moreuz je u prvom kvartalu 2026. i dalje prolazilo oko 14,6 miliona barela nafte dnevno, naspram oko 20 miliona barela dnevno pre početka rata. To je i dalje glavna svetska naftna arterija, iako smanjena. Alternativni kopneni naftovod Istok-Zapad (Petrolyne), koji zaobilazi moreuz preko teritorije Saudijske Arabije, ima kapacitet od šest do osam miliona barela dnevno, i to je gornja granica koliko se tereta uopšte može preusmeriti mimo Ormuskog moreuza ako bi on bio zatvoren.
O samom pitanju kontrole nad moreuzom pisali smo ranije, kada je Iran tvrdio da drži Ormuski moreuz, a predsednik Donald Tramp je tvrdio suprotno. Današnji podatak je tržišna posledica tog spora: dok obe strane osporavaju ko kontroliše prolaz, cena barela reaguje na svaki pojedinačni incident.
Šta ovo znači za Srbiju
Tanjug je istog dana objavio i da je odluka o privremenom umanjenju akciza na gorivo produžena do 6. septembra, a zabrana izvoza nafte i naftnih derivata do 30. septembra. Dva roka padaju u narednih sedam, odnosno trideset dana, i predstavljaju sledeću tačku u kojoj će Vlada morati da odluči da li skuplji barel na svetskom tržištu prenosi na cenu na pumpi ili nastavlja da amortizuje razliku nižom akcizom.
Za građane to znači da cena dizela i benzina u Srbiji za sada ne prati direktno skok cene sirove nafte, jer niža akciza i zabrana izvoza deluju kao brana. Ako se rat oko Ormuskog moreuza produži u sedmi mesec, a barel ostane iznad 90 dolara, pritisak na budžetski prihod od akciza i na uvoznu cenu derivata će rasti, a 6. i 30. septembar su datumi na koje će se videti da li Vlada tu meru produžava ponovo.
Trading Economics kao razlog rasta navodi i da američka flota nastavlja da nadgleda prolaz kroz moreuz nakon udara, što znači da tržište u narednim danima ostaje osetljivo na svaki novi izveštaj o incidentu u tom delu Persijskog zaliva.



