Srpske NovineSrpske Novine

Aramko otkazao isporuke nafte, cena skočila na 122 dolara

Aramko otkazao deo septembarskih isporuka nafte evropskim rafinerijama pošto je naftovod Istok-Zapad stao 10. septembra, a Janbu ne utovaruje naftu od 11. septembra.

Branko Petrović3 min čitanja0
Podeli
Cevovodi naftnog terminala na obali, sa tankerom u pozadini
Terminal Saudi Aramka za utovar sirove nafte, iz kompanije koja je obustavila deo isporuka evropskim rafinerijama./ Foto: thenationalnews.com
Komentari…

Nijedna pošiljka saudijske sirove nafte nije isplovila iz luke Janbu na Crvenom moru od 11. septembra, pokazuju podaci kompanije Vorteksa koje prenosi agencija Rojters. To je direktna posledica napada dronovima na naftovod Istok-Zapad 10. septembra, posle čega je Saudi Aramko u petak obustavio rad te cevi kapaciteta sedam miliona barela dnevno, jedine alternative Hormuškom moreuzu koju je Rijad imao poslednjih šest meseci.

Naftovod vodi sirovu naftu sa polja na istoku zemlje do luke Janbu, zaobilazeći Hormuz. Kada je stao, stala je i luka: utovar u Janbuu je obustavljen, a Saudi Aramko je odbio da komentariše.

Ko je već dobio otkaz

Prema izvorima iz trgovinskih i brodarskih krugova, najmanje tri evropske rafinerije dobile su obaveštenje da im se septembarski tovari otkazuju ili pomeraju za novembar, dok još dve čekaju istu poruku. Trgovci procenjuju da je pod rizikom svaka saudijska pošiljka planirana za poslednjih deset dana septembra. Jedan tržišni izvor za agenciju Argus procenio je da je Janbu, u trenutku obustave, imao zalihe sirove nafte za samo oko pet dana rada, mada tu ocenu Argus nije mogao samostalno da potvrdi.

Oko uzročnika napada izvori se ne slažu. Zvanični Rijad za udar na naftovod okrivljuje iračke paravojne grupe. Izvori iz brodarskog sektora, prema pisanju agencije BOE Report, pripisuju isti napad jemenskim Hutima, bliskim Iranu. Nijedna od dve verzije nije nezavisno potvrđena.

Orlen najviše izložen

Najveći gubitnik je poljski Orlen, koji od Saudijaca uzima oko 40% nafte koju prerađuje u rafinerijama u Poljskoj, Litvaniji i Češkoj. Aramko je postao njegov glavni dobavljač 2022, kada je Orlen smanjivao zavisnost od ruske nafte.

“Prilagođavanje i optimizacija nabavljenih količina standardni su i kontinuirani deo poslovanja Orlen grupe, i zavise i od trenutnih proizvodnih potreba i od promena tržišnih uslova”, rekao je portparol Orlena za Rojters.

Kompanija je u petak i ponedeljak na promptnim tenderima kupila severnomorske sorte Grane, Johan Sverdrup i Johan Kastberg, a traži ponude i za američki VTI Midland i kazahstanski CPC Blend. U utorak je raspisala novi tender za severnomorsku ili alžirsku naftu sa isporukom u oktobru, i za gvajansku naftu za novembar. Rezultati tendera još nisu poznati.

Baltička luka Gdanjsk u Poljskoj do sada je od Saudijaca primala oko 160.000 barela dnevno, a litvanska Butinge oko 63.000 barela dnevno, prema podacima analitičke kuće Kpler. Deo tih količina sada mora da se nadoknadi sa drugih tržišta, po višoj ceni i uz duži transportni put.

Šta se dešava sa cenom

Prekid je odmah pogurao nekoliko tržišta odjednom:

  • fjučersi na Brent trguju se oko 108 dolara po barelu
  • fizička referentna cena, takozvani dated Brent, popela se na oko 122 dolara po barelu, prema podacima LSEG-a
  • fjučersi na Šangajskoj berzi dostigli su 138 dolara po barelu, najvišu vrednost ikada zabeleženu na toj berzi
  • zakup najvećih tankera (VLCC) poskupeo je na 30 do 32 dolara po barelu, na šta se dodaju premije za ratni rizik

Saudijska Arabija u međuvremenu pokušava da nadoknadi izgubljeni izvoz kroz Crveno more tako što više gura naftu kroz sam Hormuški moreuz, takozvanim tajnim pošiljkama kakve već koriste Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak. Takav model transporta drži izvoz proizvođača iz Zaliva na sedam do devet miliona barela dnevno, što je 30 do 40% obima od pre rata. U nedelji od 7. do 13. septembra Rijad je iz luka Ras Tanura i Džuejma utovario 22 miliona barela na 12 brodova, dvostruko više brodova nego u prethodne tri nedelje, kada je prosek bio šest do sedam brodova nedeljno.

Drugi front, u Libiji

Istog dana kada je Janbu prestao da radi, Libija je obustavila rad na tri naftna polja, pošto su pripadnici Garde naftnih postrojenja zatvorili ventil na naftovodu Hamada Zavija. Libijska Nacionalna naftna kompanija upozorila je da bi mogla da proglasi višu silu ako prekid potraje, što bi na već napeto tržište dodalo još jedan ispad ponude van Saudijske Arabije.

U samom Janbuu se nalazi i rafinerija Jasref, kapaciteta 400.000 barela dnevno, jedan od najvećih izvoznika dizela na Crvenom moru, čija sudbina zavisi od istog naftovoda. Aramko se na terminal u Janbuu sve više oslanjao otkako je 28. februara počeo američki rat sa Iranom, jer mu je taj pravac do sada bio najsigurniji zaobilazak Hormuza. Sledeće što tržište čeka je zvanična procena Aramka koliko će naftovod Istok-Zapad ostati van pogona: prve procene idu na tri do pet nedelja, a dotle svaka nova pošiljka ka Evropi ostaje pod znakom pitanja.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstGas u Evropi iznad 1.000 dolara, Brent skočio na 108Evropski gas na berzi TTF prvi put od decembra 2022. premašio 1.000 dolara za hiljadu kubika, a nafta Brent skočila i do 3,7 odsto posle zatvaranja saudijskog naftovoda Istok-Zapad.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Studentska lista traži obustavu uvida u plan za Jama Bor
  2. Šoškić: Studentska lista dogovorila predsednika Skupštine
  3. Birtašević o Karleuši: Sledeći korak biće kompletna istina
  4. REM kaznio Kurir i Prvu, Informer bez jutarnjeg programa
  5. Šarić: sud zove Vučića i Parezanovića kao svedoke

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.