Srpske NovineSrpske Novine

Požar u sedištu Aramka u Dahranu, koalicija gađa Sanu

Saudijsko ministarstvo energetike potvrdilo je požar u administrativnoj zgradi Aramka, a izvori se razilaze oko toga da li je posredi pogodak ili krhotine presretnute rakete.

Tijana Jovanović5 min čitanja0
Podeli
Arhivska fotografija agencije AFP uz vest o Saudi Aramku
Saudi Aramko, arhivska fotografija agencije AFP./ Foto: Al Džazira (AFP)
Komentari…

Brent, referentna cena nafte koja je jedna od ulaznih veličina i za cenu goriva u Srbiji, u sredu 14. oktobra porastao je za 0,5 odsto na 106,2 dolara po barelu, a razlog je konkretan: u utorak uveče izbio je požar u administrativnoj zgradi kompleksa Saudi Aramka u Dahranu, u Istočnoj provinciji Saudijske Arabije, dok su jemenski Huti ispaljivali rakete ka istoj regiji. Saudijsko ministarstvo energetike saopštilo je preko državne agencije SPA da je požar bio ograničen i da nema povređenih ni mrtvih. Šta ga je izazvalo, izvori ne tvrde isto.

Da li je sedište Aramka stvarno pogođeno?

Za sada nije utvrđeno. Ljudi upoznati sa slučajem rekli su agenciji Blumberg da je sedište kompanije pogođeno tokom raketnog napada i da je požar u međuvremenu ugašen. Ista agencija dodaje da se nije moglo odmah utvrditi šta ga je izazvalo, niti da li je udar poticao od krhotina presretnutih projektila. Obim štete takođe nije bio jasan.

Koalicija pod vođstvom Saudijske Arabije iznela je treću verziju. Prema njenom saopštenju, presretnute su i uništene dve hutske balističke rakete, jedna ispaljena ka Dahranu a druga ka mestu Harad u istoj provinciji, a delovi presretnute rakete pali su na stambeni deo Dahrana. Al Džazira u svom izveštaju piše da su vlasti reagovale na požar „izazvan napadom“, dok američka mreža CBS prenosi samo da je u zgradi izbio ograničen požar. Zato se u ovom tekstu ne tvrdi direktan pogodak.

Dahran je srce naftne privrede kraljevine: tu je sedište Aramka, univerzitet za naftno inženjerstvo i velika vazduhoplovna baza, a najveća saudijska nalazišta nafte leže u pustinji Istočne provincije i u Persijskom zalivu.

Sana je bila prva

Redosled događaja ide ovako. Koalicija je u utorak naredila civilima da napuste centralnu stanicu Jemenske naftne kompanije al-Sabah u Sani, koju Huti drže od pre više od decenije. Hutski vojni portparol Jahja Sari odmah je zapretio odgovorom na mreži Iks:

„Svaki udar na prestonicu Sanu biće dočekan oštrim i bolnim odgovorom u prestonici saudijskog neprijatelja, Rijadu.“

Sari je uz to pozvao zaposlene i civile u blizini svih Aramkovih postrojenja da se evakuišu, jer ih smatra legitimnom metom, a kao konkretne cilje naveo je sedište u Dahranu, aerodrom Kralj Halid u Rijadu i rafineriju povezanu sa Aramkom u Rijadu. Svedoci su potom čuli eksplozije u Sani, a mediji bliski Hutima javili su da je pogođen naftni objekat u kraju al-Sabah.

Koalicija je potvrdila udare na naftna postrojenja u Sani, Damaru i Saadi. Njen portparol, general-major Turki al-Maliki, optužio je Hute da al-Sabah i njegova podzemna skladišta goriva koriste za čuvanje raketa i dronova. Prema dopisniku Al Džazire Jusefu Mavriju, gađani su i rezervoari u luci Ras Isa i naftna stanica u provinciji Hodeida. Jemenska naftna kompanija tvrdi da su njena skladišta bila prazna i da udar neće uticati na rezerve ni na snabdevanje, ali su svedoci javili o kolonama automobila na benzinskim pumpama u Sani zbog straha od nestašice.

Rijad, aerodromi i bilans žrtava

Istog dana delovi dve presretnute hutske rakete pali su na stambene četvrti Rijada. Prema saudijskoj Civilnoj zaštiti, četvoro ljudi je povređeno, među njima dve žene, muškarac i dete, a oštećeno je 15 kuća. Koalicija je saopštila i da je severno od Rijada presrela tri drona.

U ranijem tekstu o napadu na aerodrom u Rijadu navodili smo 12 mrtvih. Al Džazira i CBS sada govore o 13 poginulih u subotnjem udaru na aerodrom Kralj Halid, uz više od 300 povređenih prema Al Džaziri. Ukupan bilans talasa napada razlikuje se od izvora do izvora: Blumberg navodi najmanje 18 mrtvih i stotine povređenih, a CBS zbraja najmanje 20 poginulih tokom nedelje.

Posledice su i praktične. Aerodrom Kralj Halid ne radi do 17. oktobra, a američki Stejt department zahteva da zaposleni u vladi imaju posebno odobrenje šefa misije za korišćenje bilo kog saudijskog aerodroma. Letove ka Saudijskoj Arabiji i susednim zemljama obustavili su Er Frans-KLM, Er Indija, Etihad, Lufthanza, Delta, Galf Er i Katar ervejz. Dvoje regionalnih zvaničnika izjavilo je za Asošijejted pres da Rijad istražuje kako su njegova odbrana nije presrela toliko raketa i dronova.

Vašington, Ankara i humanitarna cena

Predsednik SAD Donald Tramp reagovao je na mreži Truth Social: „Huti se ponašaju veoma loše.“ Novinarima na južnom travnjaku Bele kuće, pred put na Aljasku, nije hteo da kaže da li će se SAD pridružiti saudijskim udarima: „To vam ne mogu reći.“ Upitan da li će zamoliti turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da pomogne Saudijskoj Arabiji, rekao je da bi to mogao da uradi i dodao:

„Predsednik Erdogan bi, mislim, uradio ono što ga zamolim.“

Saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman istog dana razgovarao je telefonom sa Erdoganom. Prema saopštenju saudijskog ministarstva spoljnih poslova, Erdogan je izrazio saučešće zbog napada na civilne ciljeve. Ankara, Rijad i Islamabad potpisali su u avgustu zajednički odbrambeni sporazum po kojem se napad na jednu zemlju smatra napadom na sve. Saudijska vlada, na čijem je čelu bin Salman, poručila je da će Huti snositi „posledice“, a direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva upozorila je na sastanku u Bangkoku da napadi mogu imati negativne posledice „svuda“.

Predsednica Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Mirjana Spoljarić saopštila je da civili širom regiona snose glavni teret:

„U Jemenu razmere smrti, raseljavanja i štete na civilnoj infrastrukturi, uključujući Aden i Sanu, rastu alarmantnom brzinom. Širom Bliskog istoka civilna infrastruktura je više puta pogođena i ljudi su izgubili živote.“

Prema podacima Ujedinjenih nacija, u Jemenu je od avgusta poginulo najmanje 46 civila, više od 130 je povređeno, a od septembra je raseljeno više od 200.000 ljudi.

Šta tržište računa

Na tržištu je Brent narastao na 106,2 dolara, a američka sirova nafta WTI za 0,6 odsto na 94,7 dolara. Trgovci procenjuju da li bi novi napadi na saudijske ciljeve ugrozili proizvodnju ili izvoz, dok mogućnost većeg izvoza ruskog dizela donekle ublažava strahove od oskudice goriva. Rizik nije teorijski: Blumberg podseća da je rafinerija u Džazanu na zapadu zemlje zatvorena od ranijeg napada, da je i ključna izvozna luka na Crvenom moru bila meta, a da je naftovod preko cele zemlje, glavni put kojim Aramko šalje naftu na svetsko tržište, prošlog meseca privremeno obustavljen posle napada iz Iraka.

Prvi datum na koji se može računati je 17. oktobar: do tada, prema odluci saudijskih vazduhoplovnih vlasti, aerodrom Kralj Halid ostaje bez saobraćaja.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstUprkos Trampovoj pauzi, dronovi lete na Saudijce i IzraelAmerička pauza u bombardovanju Irana nije zaustavila proiranske milicije. Huti su pogodili dva Aramkova postrojenja, a pomorska blokada Saudijske Arabije pomera težište rata na Crveno more.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Studentska lista traži obustavu uvida u plan za Jama Bor
  2. Šoškić: Studentska lista dogovorila predsednika Skupštine
  3. Birtašević o Karleuši: Sledeći korak biće kompletna istina
  4. Šarić: sud zove Vučića i Parezanovića kao svedoke
  5. Studentska lista o Idea marketima: mere nove Vlade

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.