Đerdap 3: Titolo i Đedović Handanović na forumu o Dunavu
Američki otpravnik poslova Aleksandar Titolo i ministarka Dubravka Đedović Handanović govorili su o reverzibilnoj hidroelektrani na Forumu o budućnosti Dunava.

Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović poručila je na Forumu o budućnosti Dunava u Beogradu da Sporazum o strateškoj saradnji u energetici sa SAD otvara prostor za veće prisustvo američkih kompanija, a kao projekat koji bi mogao da donese rezultate izdvojila je reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3. O istom projektu govorio je i otpravnik poslova Ambasade SAD u Srbiji Aleksandar Titolo.
Forum je organizovala Pupin inicijativa, koja deluje tri godine i okuplja ljude iz Srbije, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja oko zajedničkih investicija na Dunavu. Njen predsednik Vuk Velebit rekao je da je forum nastao iz iste ideje kao i sama inicijativa, da geografija ne mora da bude sudbina, nego prilika.
Šta je rekao američki otpravnik poslova?
Titolo je Dunav povezao sa pitanjem koje se tiče i energetike i prevoza robe, a to je vodostaj:
„Značaj reke često se uzima zdravo za gotovo, sve dok se ne pojave problemi poput suše i niskog vodostaja, koji mogu da utiču na transport, energetiku i druge važne oblasti. Tema Dunava je posebno aktuelna i važna za razumevanje saradnje Srbije i SAD.“
Prema njegovim rečima, Đerdap 3 ima potencijal da donese koristi ne samo Srbiji nego i celom regionu, pa je zato važan korak u unapređenju energetske saradnje i sigurnosti.
Velebit je istorijsku liniju vezao za ime po kome inicijativa nosi naziv:
„Mihailo Pupin je svojim životom pokazao da i mala zemlja može da bude važna velikoj sili kada ima nešto važno i korisno da ponudi. Bio je most između Beograda i Vašingtona kada most nije bio ni očigledan ni podrazumevan, a i Dunav je možda najdoslovniji izraz iste ideje“, kazao je Velebit.
Zašto ministarka Đerdap 3 vezuje za sušu?
Đedović Handanović je ocenila da hidroelektrana Đerdap 3 ima potencijal da bude najveća reverzibilna hidroelektrana u Evropi. Objasnila je i zašto joj je takav kapacitet potreban:
„Ima i dnevni, nedeljni i sezonski kapacitet skladištenja električne energije, a to je neophodno u nepredvidivim i turbulentnim periodima, kao što je ovaj u poslednja četiri-pet meseci, kada cene rastu i nema dovoljno dostupne električne energije, pogotovo u jugoistočnoj Evropi, zbog niskog vodostaja Dunava i suše“, rekla je ministarka.
Podsetila je da je Dunav letos imao najniži vodostaj u istoriji. Zbog toga, kako je navela, treba doći do optimalnog kapaciteta buduće elektrane, a to znači da on još nije određen.
U saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike stoji da Đerdap 3 treba da doprinese stabilnosti elektroenergetskog sistema, boljem korišćenju obnovljivih izvora i sigurnijem snabdevanju strujom. Ministarka je rekla i da bi to bila investicija koja može da pokrene značajne privredne aktivnosti, angažuje domaću građevinsku i elektroindustriju i otvori nova radna mesta. Njen glavni stav o prostoru koji Dunav daje regionu glasio je ovako:
„Dunav je razvojna osa regiona, a energetika osnova novih investicija i snažnijeg međunarodnog povezivanja. Naš cilj je da Srbija ne bude samo tržište za međunarodne investicije, već i mesto u kojem se razvijaju projekti od šireg regionalnog značaja. Za to su nam potrebni pouzdani partneri, savremene tehnologije, dugoročno planiranje i infrastruktura koja povezuje Srbiju sa energetskim sistemima centralne i jugoistočne Evrope.“
Šta o projektu još nije poznato?
Razvoj projekta, po rečima ministarke, traži temeljnu analizu tehničkih, ekonomskih i ekoloških aspekata, kao i saradnju sa Rumunijom. U izjavama koje su prenete sa foruma nema vrednosti investicije, rokova ni imena američkih kompanija koje bi učestvovale. Ministarka je govorila o prostoru za njihovo veće prisustvo, ali ne i o konkretnim ugovorima.
Šta je još bilo na forumu?
Učesnici su ukazali na Dunav kao transportni i logistički koridor koji povezuje Evropu od Roterdama do Konstance. Za njegovo bolje iskorišćavanje, naveli su, dunavske luke treba povezati sa putnom i železničkom infrastrukturom i sa kapacitetima za pretovar robe.



