Priština prekida trgovinu strujom sa firmama iz Srbije
Vlada u Prištini zabranila je kupovinu, prodaju, uvoz i izvoz struje sa preduzećima iz Srbije, a uz to je uvela dvomesečne vanredne mere snabdevanja.

Vlada privremenih institucija u Prištini zabranila je na sednici u ponedeljak, 16. novembra, trgovinu strujom sa srpskim kompanijama. Zabrana pokriva kupovinu, prodaju, uvoz i izvoz električne energije, bilo direktno, bilo preko tranzita ili preprodaje u jednoj ili više trećih zemalja. Uz nju su usvojene vanredne mere snabdevanja koje važe dva meseca.
Koga zabrana obuhvata, a koga ne
Obuhvat se u izveštajima razlikuje. Prema Beti, čije vesti su preneli N1 i Danas, zabrana važi za preduzeća registrovana u Srbiji i za ona čiji su vlasnici državljani Srbije. RTS navodi firme registrovane u centralnoj Srbiji ili u vlasništvu srpskih državljana, a Novosti i NS Reporter pišu o kompanijama iz centralne Srbije.
Izuzetak je za sada samo jedan. Albin Kurti, premijer privremenih institucija, rekao je na sednici:
„U ovoj fazi od zabrane se izuzima samo snabdevača električnom energijom koji je osnovan na osnovu Briselskog sporazuma o energetici“
Reč je o snabdevaču osnovanom po Briselskom sporazumu o energetici, a Kurti je izuzetak vezao za „ovu fazu“.
Zašto Priština tvrdi da je to odgovor na blokadu vodova
Kurti je odluku obrazložio blokadom prekograničnih vodova koju, po njegovim rečima, Srbija sprovodi od decembra 2020. Priština ih od tada ne može komercijalno da koristi za trgovinu i tranzit struje, a u decembru se navršava šest godina. Prema njegovom navodu, blokirana su dva interkonektora, pa je pojedinih dana preopterećenje vodova ka Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji naglo podizalo cenu struje.
Premijer je zabranu predstavio kao prvi korak i najavio mogućnost pooštravanja:
„Prvi korak biće da zaustavimo trgovinu električnom energijom sa srpskim kompanijama kao meru prema Srbiji zbog blokiranja prekograničnih vodova za trgovinu, što bi u budućnosti moglo da dovede do eskalacije, ukoliko ne dođe do promene takvog pristupa“
Istovremeno je naglasio da Priština struju iz Srbije ne odbija da kupuje. „Blokada vodova od strane Srbije ne sprečava nas da kupujemo energiju od Srbije, jer želimo da je kupujemo, ali sprečava korišćenje ove kritične infrastrukture za dopremanje tranzitne energije iz Srbije“, rekao je Kurti.
Pozvao se i na odluku Ministarskog saveta Energetske zajednice:
„U decembru prošle godine, Savet ministara Energetske zajednice utvrdio je da je Srbija prekršila Ugovor i obavezao je da oslobodi dalekovode najkasnije do 1. jula 2026. godine. Sada je 16. novembar 2026. godine“
Kurti kaže da pokušaj rešavanja uz posredovanje Evropske unije nije dao rezultat. Do objave ovog teksta nismo naišli na reakciju Elektromreže Srbije, EPS-a ni Vlade Srbije.
Vanredne mere za zimu
Uz zabranu, vlada je donela i odluku o vanrednim merama snabdevanja:
- Kosovska energetska korporacija (KEK) mora da obezbedi određenu količinu prekograničnih prenosnih kapaciteta za decembar, a iznos nije saopšten
- preduzeće Ibar-Lepenac obavezano je da prodaje struju iz javnog snabdevanja
- za potrošače u univerzalnoj usluzi koristiće se postojeća proizvodnja, uključujući hidroelektranu Gazivode
- u javnim ustanovama uvodi se štednja električne energije
Kurti je cilj mera opisao ovako: „Naš cilj je da postojeće kapacitete koristimo na što efikasniji način i da obezbedimo stabilno snabdevanje za građane i našu privredu“.
Kakva je zima pred Kosovom
Odluka stiže kada je blok B1 termoelektrane Kosovo B, snage 260 MW, van pogona zbog modernizacije i ugradnje sistema za zaštitu životne sredine. Energetski stručnjaci su ranije upozoravali da to može otežati snabdevanje u decembru i januaru i povećati zavisnost od uvoza, prenosi NS Reporter. Isti izvor navodi da je Ministarstvo ekonomije privremenih institucija ranije saopštilo da su prekogranični prenosni kapaciteti prema Albaniji povećani za 150 MW, a prema Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori za po 100 MW. To saopštenje nije deo današnje odluke.
Podaci o domaćoj proizvodnji se razlikuju zavisno od izvora. Prema Regulatornoj kancelariji za energetiku, instalirani kapaciteti na Kosovu iznose 1.431 MW, a operativni oko 1.099 MW. Energetska zajednica za 2025. navodi 1.241 MW instalirane snage, a Međunarodni monetarni fond 1.288 MW nominalnih kapaciteta termoelektrana. Prema izveštaju N1, i kada bi svi postojeći kapaciteti radili, Kosovu zimi u proseku nedostaje do 400 MW dnevno.



