Srpske NovineSrpske Novine

Imunske ćelije uvlače nerve u karcinom dojke

Tim sa Univerziteta u Oklahomi opisao je kako makrofagi u karcinomu dojke luče BDNF i tako privlače nervna vlakna u tumor. Lek koji je već na tržištu zaustavio je taj proces kod miševa.

Aleksandar Tomić4 min čitanja0
Podeli
Mikroskopski snimak tkiva agresivnog karcinoma dojke, bazalni podtip, bojenje hematoksilinom i eozinom
Histopatološki preparat bazalnog podtipa karcinoma dojke, oblika koji se najvećim delom preklapa sa trostruko negativnim karcinomom/ Foto: Mikael Häggström / Wikimedia Commons
Komentari…

Istraživači sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Oklahomi opisali su kako trostruko negativni karcinom dojke uvlači nervna vlakna u sopstveno tkivo, a posao dozivanja obavljaju imunske ćelije koje bi po pravilu trebalo da telo brane. Rad je objavljen na mreži 2. jula 2026. u časopisu Cell Death and Differentiation, a šira medijska pažnja usledila je sredinom avgusta, pošto je univerzitet izdao saopštenje o nalazima. Istraživanje je vodila Morin Koks, docent na katedri za mikrobiologiju i imunologiju, ujedno i istraživač u centru za rak Stivenson. Prvi potpisani autor rada je Jumana Abbadi.

Da čvrsti tumori u sebi nose razgranate mreže nerava zna se godinama i to je opisano u više vrsta raka. Ono što nije bilo objašnjeno jeste kako ti nervi uopšte stižu do tumorskog tkiva, jer nerv ne raste nasumično nego prema hemijskom signalu. Studija iz Oklahome nudi odgovor za jedan konkretan oblik bolesti, trostruko negativni karcinom dojke, koji se teško leči jer ne reaguje na uobičajene ciljane terapije.

Signal koji šalju makrofagi

Tumor u sebe privlači makrofage, imunske ćelije koje inače pomažu telu da savlada infekciju i da zaraste ranu. Jednom kada uđu u tumor, ti makrofagi počinju da luče belančevinu poznatu kao moždani neurotrofni faktor, u literaturi označenu skraćenicom BDNF. Ta belančevina se ponaša kao hemijski svetionik i navodi obližnja nervna vlakna da rastu ka tumoru i da uđu u njega, proces koji se stručno zove aksonogeneza, dakle stvaranje novih nervnih produžetaka.

BDNF je do sada bio najpoznatiji po sasvim drugoj ulozi, po tome što podržava rast i preživljavanje nervnih ćelija u mozgu. Nalaz je da tumor dojke koristi isti taj signal za svoju korist, pa urasli nervi zatim pomažu rastu tumora i njegovoj otpornosti na lečenje.

„Makrofagi su ključni izvor privlačenja nerava u tumor. Iako makrofagi obično igraju pozitivnu ulogu u telu, u ovom scenariju karcinoma dojke oni omogućavaju negativnu funkciju“, rekla je Morin Koks u saopštenju univerziteta.

Ta rečenica je i suština predloženog zaokreta u lečenju. Umesto da se napada sama tumorska ćelija, terapija bi mogla da prekine razgovor između makrofaga i nerava.

Lek koji već postoji, ali samo kod miševa

Koks i saradnici su tu zamisao proverili na miševima. Primenili su lek koji blokira signalizaciju BDNF i koji se već nalazi na tržištu, posle čega nervi više nisu urastali u tumore, a rast tumora je značajno usporen.

„Deluje obećavajuće da možemo da upotrebimo taj lek, koji je već na tržištu, da ciljamo BDNF“, rekla je Koks. „Verujemo da su nervi imunosupresivni, pa ako uspemo da sprečimo nerve da uopšte urastu, možda možemo da pojačamo imunski odgovor i pomognemo u borbi protiv raka.“

Da bi proverili ima li isti obrazac smisla i kod ljudi, istraživači su analizirali podatke o obolelima od trostruko negativnog karcinoma dojke. Tumori sa većim udelom makrofaga i većom količinom BDNF bili su povezani sa lošijim preživljavanjem.

Posao su finansirali Nacionalni institut za opštu medicinsku nauku kroz nagrade P20GM103447 i P20GM103639, fond Tobacco Settlement Endowment Trust iz Oklahome i program zajedničkih kliničkih resursa kroz grant U54GM104938.

Zašto bi nervi u tumoru uopšte pravili razliku?

Odgovor na to pitanje tim tek traži. Jedan deo dosadašnjih nalaza upućuje na to da nervi podstiču stvaranje krvnih sudova, koji tumoru donose kiseonik i hranljive materije. Drugi deo upućuje na to da tumorske ćelije mogu da putuju duž nerava kada napuštaju prvobitno mesto i prave metastaze.

Nijedna od te dve mogućnosti nije ovom studijom potvrđena, one su okvir za sledeći korak. Isti pristup tim namerava da isproba i kod raka jajnika visokog gradusa, još jednog oblika bolesti koji se teško leči.

„Na kraju želimo da kod obolelih od raka ponovo uključimo antitumorski imunitet, kako bi njihov sopstveni imunski sistem odbacio tumore“, rekla je Koks.

Šta ovo ne dokazuje

Rezultat je pretklinički. Blokada BDNF zaustavila je urastanje nerava i usporila rast tumora kod miševa, a ne kod pacijenata, i to je granica koju studija ne prelazi. Nijedno kliničko ispitivanje ove terapije kod ljudi nije prijavljeno, pa se iz rada ne može zaključiti ni koja doza bi bila potrebna, ni kakve bi bile neželjene posledice blokiranja belančevine koja u mozgu ima korisnu ulogu.

Deo koji se odnosi na ljude je posmatranje podataka, ne eksperiment. Tumori sa više makrofaga i više BDNF bili su povezani sa lošijim preživljavanjem, što nije isto što i dokaz da ta kombinacija lošiji ishod i uzrokuje. Podatak takođe važi za jedan podtip bolesti, pa se ne prenosi automatski na ostale oblike karcinoma dojke.

Ostaje i to da je reč o jednoj grupi istraživača i jednom skupu ogleda. Dok nalaz ne ponovi nezavisan tim, i dok lek ne prođe ispitivanje na ljudima sa ovom indikacijom, mehanizam je uverljivo opisan put, a ne terapija.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstKo dobija imunoterapiju za rak pluća od 1. oktobra u Srbiji?Od 1. oktobra imunoterapija u Srbiji postaje dostupna za tri nove grupe pacijenata sa rakom pluća, oko 1.000 ljudi. Evo za koga tačno važi i šta se menja u lečenju.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Skupština Srbije konstituisana, potvrđeno svih 250 mandata
  2. Dunav osiguranje: krivična prijava zbog 102 štaba SNS
  3. Predsednički izbori: kalendar rokova do 27. decembra
  4. Čupić protiv Radenovića za predsednika Skupštine Srbije
  5. Jovanov: bez prenosa na RTS-u ne zna da li će biti sednice

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.