Hrvatska 74. potpisnica Artemis sporazuma
Hrvatska je u sredu u Zagrebu postala 74. zemlja potpisnica Artemis sporazuma. NASA potvrđuje da je Srbija pristupila već 16. jula, kao 69. potpisnica.
Hrvatska je u sredu, 23. septembra, u zgradi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u Zagrebu potpisala Artemis sporazum i postala 74. zemlja potpisnica međunarodnog okvira za civilno istraživanje Meseca, Marsa, kometa i asteroida u mirnodopske svrhe. Sporazum je u ime hrvatske vlade potpisao ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs, a ceremoniji su prisustvovali američka ambasadorka u Hrvatskoj Nicole McGraw, predstavnik NASA-e za Evropu Gregory Mann i direktor Uprave za znanost i tehnologiju ministarstva Hrvoje Meštrić.
Hrvatska je potpis stavila samo dva dana posle Albanije, koja je 21. septembra u sedištu NASA-e u Vašingtonu postala 73. potpisnica, uz potpis albanskog ministra za Evropu i spoljne poslove Ferita Hodže. Srbija je, prema zvaničnim podacima NASA-e, sporazum potpisala ranije, 16. jula 2026. godine, u istom sedištu u Vašingtonu, kao 69. zemlja potpisnica. Ime za Srbiju stavio je ministar spoljnih poslova Marko Đurić, uz prisustvo ambasadora Dragana Šutanovca i državne sekretarke za nauku, tehnološki razvoj i inovacije Marije Gnjatović. Tim povodom je Đurić, prema saopštenju NASA-e, izjavio:
“Dolazimo iz naroda velikih umova poput Nikole Tesle i Milutina Milankovića, ali i iz nasleđa Dejvida Vujića, jednog od pionira Apolo misija.”
Sjedinjene Američke Države i sedam zemalja osnivača uspostavile su Artemis sporazum 2020. godine, kao odgovor na rastuće interesovanje vlada i privatnih kompanija za aktivnosti na Mesecu. Danas ga je potpisalo više od 70 zemalja. Na ceremoniji u Zagrebu, NASA-in predstavnik za Evropu Gregory Mann je rekao:
“Potpisati sporazum znači istraživati mirno i transparentno, pružati pomoć, osigurati slobodan pristup znanstvenim podacima od kojih cijelo čovječanstvo može učiti, i sačuvati našu baštinu.”
Mann je dodao i da je “ovo jedan mali korak za Hrvatsku, ali jedan div korak prema našoj budućnosti čovječanstva u dubokom svemiru”, podsetivši da je američki predsednik Donald Tramp u decembru 2025. potpisao izvršnu naredbu kojom je NASA-i naloženo da Amerikance vrati na Mesec do 2028. godine, sa stalnom bazom čiji bi elementi trebalo da budu postavljeni do 2030.
Ministar Fuchs je rekao da očekuje “jednu lijepu suradnju i razvoj svemirskog istraživačkog programa u Hrvatskoj uz asistenciju najrazvijenijih znanstvenih država, ali i samog programa Artemis”. Upitan o domaćim kapacitetima, ocenio je da je Hrvatska jaka u informatičkim naukama, softveru i analizi satelitskih podataka, ali slabija u proizvodnom, hardverskom segmentu. Hrvatska je najavila i učešće na Međunarodnom astronautičkom kongresu u Istanbulu idućeg meseca, gde se okupljaju predstavnici svih zemalja potpisnica.
Američka ambasadorka Nicole McGraw je poručila:
“Sjedinjene Države smatraju da je međunarodna suradnja ključna za postizanje ovih ambicioznih ciljeva. Trebamo partnere poput Hrvatske koji donose najnaprednije tehnologije, znanstvenu ekspertizu i nove perspektive.”
Šta Hrvatskoj donosi status države učesnice ESA
Direktor Hrvoje Meštrić je naveo da je kroz status države učesnice Evropske svemirske agencije hrvatskim firmama i naučnicima do sada odobreno preko 70 projekata, ukupne vrednosti preko devet miliona evra. Hrvatska je u ESA-u dosad uložila preko deset miliona evra, uz još jedan konkurs u toku, vredan dva miliona evra. Oko polovine tih projekata odnosi se na posmatranje Zemlje i satelite, dok su ostali vezani za obradu podataka, kibernetičku bezbednost, poljoprivredu, turizam i zaštitu životne sredine.
Šta hrvatskim firmama zapravo donosi potpis
Sam potpis Artemis sporazuma, međutim, hrvatskoj svemirskoj industriji ne donosi ni ugovore ni novac. Daniela Jović, rukovodilac misije CroCube, prvog hrvatskog satelita lansiranog 21. decembra 2024. raketom Falkon 9 (Falcon 9), to je za Bug.hr sažela ovako:
“Hrvatske tvrtke zbog potpisa neće dobiti financiranje. Neće dobiti NASA ugovore. Neće dobiti mjesto za svoj teret na misiji. Ne nastaje novi program za hrvatsku industriju. Ne dobivamo automatski pristup Artemis misijama niti industrijski povrat. Ono što dobivamo jest ulazak u skupinu država koje su prihvatile zajedničke principe istraživanja svemira, mogućnost sudjelovanja u razgovorima država potpisnica te dodatni institucionalni kanal prema NASA-i i drugim partnerima.”
Hrvatska, uz Artemis sporazum, još nije pristupila ni Konvenciji o registraciji objekata lansiranih u svemir iz 1975. ni Sporazumu o Mesecu iz 1979. godine, dva od pet osnovnih ugovora Ujedinjenih nacija o svemiru. Sam potpis je, drugim rečima, politički i diplomatski okvir za buduću saradnju, ne i garancija konkretnih poslova za domaću industriju.
