Vučić najavio ostavku i izbore do polovine novembra
Predsednik je precizirao redosled: prvo ostavka Vlade, pa parlamentarni izbori, potom njegov odlazak i prelazak na listu Ujedinjena Srbija. Opozicija i deo analitičara sumnjaju u scenario.

- Vučić je precizirao redosled: prvo ostavka Vlade, potom raspisivanje parlamentarnih izbora, pa njegov odlazak i prelazak na listu Ujedinjena Srbija.
- Kao predsednik ostaje još nekoliko dana, najviše dve nedelje, jer, kaže, ne želi da u kampanju ulazi sa te funkcije.
- Termin izbora: od kraja septembra do polovine novembra, a odluka bi trebalo da padne u avgustu ili septembru.
- Opozicija poručuje da je raspisivanje izbora ustavna obaveza, a ne ustupak, i da predsednik skreće pažnju sa loših vesti iz Brisela.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izneo je dan nakon prvobitne najave precizniji redosled poteza koji, kako tvrdi, vodi ka prevremenim parlamentarnim izborima. Po tom scenariju, prvo bi Vlada podnela ostavku, zatim bi on kao predsednik raspisao izbore, a potom bi i sam podneo ostavku i priključio se izbornoj listi Ujedinjena Srbija. Reč je o sledu koji predsednik postavlja kao logičan izlaz iz mesecima zategnute političke situacije, obeležene protestima i pritiscima iz opozicionih redova.
Vučić je naveo da na čelu države ostaje još svega nekoliko dana, najviše dve nedelje, uz objašnjenje da ne želi da u izbornu kampanju ulazi sa predsedničke funkcije. Odbio je, kaže, i zakonsku mogućnost da bez izbora ponovo postane premijer, uz poruku da traži glas naroda umesto rešenja iza zatvorenih vrata. Predsednički i parlamentarni izbori, prema njegovim rečima, biće razdvojeni, a najverovatnije se prvo idu parlamentarni.
Kada je reč o terminu, predsednik je pomerio ranije neodređene najave ka konkretnijem okviru. Glasanje bi, po njegovoj računici, moglo da bude održano od kraja septembra do polovine novembra, dok bi konačna odluka o datumu pala u avgustu ili septembru. Time se, bar deklarativno, zatvara prostor za nagađanja koja su pratila njegove ranije izjave o mogućim decembarskim ili letnjim izborima, od kojih na kraju nije bilo ništa.
Da li je reč o ustupku ili o ustavnoj obavezi?
Iz opozicionih redova stiže oštra ograda. Poručuju da raspisivanje izbora nakon ostavke Vlade nije nikakav ustupak niti gest dobre volje, već ustavna obaveza koja u datim okolnostima nema alternativu. U toj optici, predstavljanje redosleda kao lične koncesije predsednika deo je poznatog obrasca u kojem se procedura pakuje u političku velikodušnost.
Kritičari idu i korak dalje. Ocenjuju da Vučić najavama, odlaganjima i preciziranjem redosleda pre svega drži fokus javnosti na sebi, u trenutku kada iz Brisela stižu vesti koje vlasti nisu na ruku. Umesto da tema dana budu zastoji u evropskim integracijama ili nalazi o stanju vladavine prava, u prvom planu je koreografija predsednikovog odlaska i povratka na izbornu listu. Odgovor na pitanje ko od ovog poteza više dobija, ostaje otvoren dok se ne vidi i sam datum.
Šta o svemu govori tajming najave?
Strani mediji su najavu ostavke pročitali kao otvaranje puta ka prevremenim izborima nakon višemesečnih protesta. Agencija Asošijeted pres ocenila je da predsednikov potez, ma koliko uslovan i etapno postavljen, u praksi vodi ka vanrednom izbornom ciklusu. Za sada, međutim, ni jedan element scenarija nije formalizovan: Vlada nije podnela ostavku, izbori nisu raspisani, a datum je i dalje u zoni najave.
Upravo zato deo posmatrača poziva na oprez. Vučićeva politička biografija puna je najava koje se nisu ostvarile u obećanom roku, pa se svaki novi kalendar čita sa rezervom. Do avgusta i septembra, kada bi po njegovim rečima trebalo da padne odluka, biće dovoljno vremena i za nove zaokrete i za proveru da li je ovoga puta redosled zaista put ka biračkim mestima. Verujete li da će izbori biti održani u najavljenom roku, ili očekujete novo pomeranje?



