Optužnica za ratni zločin u Đakovici protiv 20 osoba
Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je 6. avgusta optužnicu protiv 20 osoba za ratni zločin u Đakovici i predložilo suđenje u odsustvu. Objavljeni su samo inicijali optuženih.

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je 6. avgusta optužnicu protiv 20 osoba zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva u opštini Đakovica. Optuženima se stavlja na teret učešće u ubistvu 107 albanskih civila tokom 1998. i 1999. godine, a tužilaštvo je predložilo da se postupak vodi u odsustvu svih okrivljenih.
U saopštenju nije objavljeno nijedno ime. Tužilaštvo je navelo isključivo inicijale, i to redom: M.K, R.Č, M.D, P.R, S.K, L.O, Ž.S, S.S, L.D, Z.R, D.G, Č.B, V.B, R.B, R.R, L.R, M.Š, M.R, S.G. i T.A. Nije precizirano ni gde se optuženi trenutno nalaze.
Jedno ime ipak je izašlo u javnost, ali ne iz saopštenja. Radio Slobodna Evropa saznaje da se među 20 optuženih nalazi i Milan Radoičić, bivši potpredsednik Srpske liste. Tužilaštvo tu informaciju nije potvrdilo niti demantovalo.
Kako optužnica opisuje događaje u Đakovici
Prvooptuženi M.K. tereti se u svojstvu načelnika Sekretarijata unutrašnjih poslova u Đakovici, R.Č. kao komandant jedinica Posebne policije, a M.D. kao komandant 52. raketno-artiljerijske brigade. Ostali optuženi, među kojima je, prema navodima Radija Slobodna Evropa, i Radoičić, terete se kao pripadnici tih policijskih i vojnih formacija.
Prema navodima tužilaštva, žene i deca su najpre odvajani od muškaraca. Ženama je oduzimano zlato, novac i druge dragocenosti, dok su muškarci ubijani u kućama, dvorištima i na lokaciji poznatoj kao Talićev most.
Žene i deca su najpre odvojeni od muškaraca, žene su opljačkane, a muškarci ubijani u kućama, dvorištima i na Talićevom mostu, nakon čega su kuće spaljene
navodi se u saopštenju Specijalnog tužilaštva Kosova. Paljenje kuća posle ubistava tužilaštvo opisuje kao završnu fazu iste operacije.
Za deo žrtava iz Đakovice ranije je utvrđeno da su njihova tela posle rata pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici, što je jedan od razloga zbog kojih ovaj predmet godinama ide preko granice dva pravosuđa.
Poternica iz 2025. i ono što joj je prethodilo
Optužnica nije prvi put da se Radoičićevo ime vezuje za Đakovicu. Osnovno tužilaštvo u Đakovici raspisalo je u aprilu 2025. godine nalog za hapšenje Radoičića i još 19 Srba zbog sumnje da su učestvovali u ubistvu civila u tom gradu.
U tom nalogu, ne u tekstu sadašnje optužnice, navodi se konkretan vremenski okvir, period od 7. do 10. maja 1999. godine. Tužilaštvo je tada tvrdilo i da je više od 300 albanskih civila bilo uhapšeno i zatočeno u improvizovanim objektima, odakle su prebacivani u zatvore širom Kosova, a oslobođeni tek posle juna 1999. uz posredovanje međunarodnih organizacija.
Ovo je i druga optužnica za Đakovicu u ovoj godini. Početkom maja Specijalno tužilaštvo je optužilo osam osoba za ubistva, proterivanje civila i uništavanje imovine krajem marta 1999, u predmetu u kojem se navodi 65 ubijenih i 12 nestalih. I tada je predloženo suđenje u odsustvu.
Zašto je suđenje u odsustvu postalo pravilo, a ne izuzetak
Mogućnost da se optuženima sudi bez njihovog prisustva otvorile su izmene kosovskog Zakona o krivičnom postupku iz 2019. godine, dopunjene 2021. i 2022. Od tada je to postao dominantan model u predmetima protiv pripadnika srpskih snaga, jer Beograd i Priština nemaju mehanizam izručenja.
Brojke to potvrđuju. Prema podacima Fonda za humanitarno pravo Kosova, tokom 2025. vođeno je 50 postupaka protiv 154 pripadnika srpskih snaga. Od 15 novih optužnica podignutih te godine, deset je podignuto u odsustvu, protiv ukupno 120 okrivljenih. Doneto je deset osuđujućih presuda, dok je jedno lice oslobođeno.
Na srpskoj strani, bivši pripadnici Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije, zajedno sa svojim advokatima, upozoravaju da preko srpskih institucija primaju pozive iz Prištine na saslušanja i ročišta. Pojedini od njih javno su izneli sumnju da su njihovi podaci kosovskom pravosuđu dostavljeni iz Srbije, čime se otvara pitanje institucionalne zaštite. Priština paralelno pojačava pritisak da Srbija otvori državne arhive iz tog perioda.
Sledeći korak je formalan i merljiv. O predlogu za suđenje u odsustvu odlučuje sud, i tek posle potvrđivanja optužnice biće poznato da li će se pred sudom u Prištini voditi postupak protiv 20 ljudi koji na njemu neće biti prisutni. Do tada, javnosti je poznato samo jedno ime od 20.



