Tužilaštvo istražuje napad na Stevana Filipovića
Prvo osnovno javno tužilaštvo naložilo je utvrđivanje identiteta napadača i prikupljanje snimaka video-nadzora posle napada na reditelja i profesora FDU u centru Beograda.

Reditelj i profesor Fakulteta dramskih umetnosti Stevan Filipović napadnut je u noći između 5. i 6. avgusta na uglu Makedonske i Nušićeve ulice u Beogradu, pošto je mobilnim telefonom snimao grupu ljudi koja je, kako tvrdi, oštećivala zaštićenu zgradu na tom uglu. Napad se, po njegovom svedočenju, odigrao pred oko 15 ljudi koji su čekali u redu ispred objekta „Halo Leskovac” u Makedonskoj ulici.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu reagovalo je istog dana. Dežurni tužilac obavešten je tokom noći, posle čega je naloženo prikupljanje dokaza.
„Dežurni javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu obavešten je da je u toku noći došlo do napada od strane nepoznatih učinilaca, stoga je naloženo da se utvrdi identitet lica, da se utvrde sve okolnosti događaja, odnosno da se prikupe raspoloživi dokazi, uključujući snimke kamera video-nadzora”, navelo je tužilaštvo.
Napadači zasad nisu identifikovani, pa se u ovoj fazi vode kao nepoznata lica.
Kako je Filipović opisao napad
Profesor FDU je događaj ispričao u video-snimku objavljenom na Instagramu, a izjavu je prenela i televizija N1.
„Plaćenici vladajuće partije su po stoti put, ili ne znam koji put, demolirali zaštićenu zgradu, kulturno-istorijski spomenik na uglu Makedonske i Nušićeve”, rekao je Filipović.
Prvi ga je, kako navodi, napao muškarac koga je opisao kao čoveka od 100 kila u sivoj majici i oteo mu telefon. Kada je pošao za otetim aparatom, oborilo ga je pet muškaraca, a potom su, po njegovim rečima, usledili udarci nogama i metalnom stolicom sa terase. Izgubio je svest, a pomogli su mu ljudi koji su stajali u redu.
Povrede koje je naveo:
- kopča na povređenoj nozi
- hematom na kuku
- potres mozga
- raskrvavljena usna
Lekari su mu, kako je rekao, preporučili da se narednih 14 dana ne pomera. Poručio je i da će insistirati na tome da napadači budu identifikovani i pronađeni, bez obzira na to koliko to potraje.
Šta tužilaštvo sada mora da utvrdi?
Nalog dežurnog tužioca svodi se na tri koraka: identitet napadača, okolnosti događaja i obezbeđivanje snimaka nadzornih kamera sa raskrsnice. Dokazna situacija je ovde neuobičajeno povoljna, jer napad nije izveden u mraku i bez svedoka nego na prometnom uglu u strogom centru, pred redom ljudi ispred lokala i u dometu kamera. Ako identifikacija ipak izostane, pitanje neće biti da li je dokaza bilo, nego zašto nisu iskorišćeni.
Akademski plenum je od policije i tužilaštva zatražio da obezbede snimke kamera, identifikuju sve napadače, pronađu oteti telefon i ispitaju motiv, organizovanost i moguću političku povezanost učesnika.
„Kada se univerzitetski profesor napadne zato što je pokušao da dokumentuje moguće nezakonito postupanje, to nije običan incident”, navedeno je u saopštenju Akademskog plenuma.
Reakcije fakulteta, akademske mreže i predsednika
Fakultet dramskih umetnosti saopštio je da je napad rezultat višemesečne kampanje targetiranja pripadnika akademske zajednice.
Novosadska akademska mreža Slobodan univerzitet ocenila je da je napad posledica društvene klime koju vlast godinama stvara i održava, uz konstataciju da su „politički protivnici svakodnevno targetirani u tabloidima”, a da napadači često prolaze bez odgovornosti.
Predsednik Aleksandar Vučić osudio je napad i rekao da očekuje da počinioci budu pronađeni. Ta reakcija sa vrha vlasti je politički deo priče, ali sama po sebi ne rešava ono što je operativno pitanje policije i tužilaštva: koliko brzo će snimci biti obezbeđeni i da li će iko biti priveden.
Zašto se ovo vraća baš na FDU
Adresa napadnutog nije slučajna u političkom smislu. Napadi na studente i nastavnike Fakulteta dramskih umetnosti bili su neposredan povod za početak studentskih blokada, podseća Akademski plenum, pa se ista ustanova ponovo našla u središtu spora o tome ko na ulici ima poslednju reč. Zgrada na uglu Makedonske i Nušićeve, po Filipovićevom opisu zaštićeni kulturno-istorijski spomenik, po tom svedočenju nije prvi put oštećena, što otvara i pitanje za nadležne službe zaštite spomenika kulture, nezavisno od krivičnog postupka.
Rok koji sada teče je konkretan: snimci sa kamera video-nadzora čuvaju se ograničeno, pa od brzine njihovog obezbeđivanja zavisi da li će ovaj slučaj dobiti imena i prezimena ili ostati na opisu čoveka u sivoj majici.



