Opštine na Kosovu najavljuju protest zbog zakona o imovini
Asocijacija kosovskih opština zakazala je protest za 1. septembar ispred Vlade u Prištini, pošto je predlog zakona o javnoj imovini otvorio spor oko vlasništva nad opštinskom imovinom.

Savet gradonačelnika Asocijacije kosovskih opština (AKK) doneo je 18. avgusta odluku o protestu pred Vladom u Prištini. Skup je zakazan za 1. septembar u 11 časova, ispred zgrade Vlade, a organizatori ga najavljuju kao miran, institucionalan i nestranački. Povod je spor koji opštine mesecima vode sa centralnim nivoom vlasti, oko budžeta, imovine i nadležnosti, a u poslednjim nedeljama mu se pridružilo i pitanje ko je vlasnik opštinske imovine.
Iz AKK navode da će gradonačelnici na protestu tražiti pet konkretnih stvari:
- zaštitu opštinskih budžeta, imovine i nadležnosti
- nadoknadu obaveza koje proizilaze iz kolektivnih ugovora
- primenu stope radnog staža od 0,5 odsto iz budžeta centralnog nivoa
- nadoknadu štete od poplava
- pravično finansiranje opština
Asocijacija procenjuje da bi kosovske opštine tokom 2026. godine mogle da pretrpe više od 150 miliona evra finansijskih posledica. U tu računicu ulaze sredstva povučena sa opštinskih računa na osnovu sudskih i izvršnih odluka, troškovi vezani za radni staž javnih službenika, kao i smanjenje granta za obrazovanje i granta za učinak opština.
Ovo nije prvi sukob AKK sa centralnim nivoom ove godine. Asocijacija je 28. maja Ustavnom sudu podnela zahtev za ocenu ustavnosti Uredbe broj 07/2025 o postupku prijema u državnu službu, koja je stupila na snagu u januaru. Izvršni direktor AKK Sazan Ibrahimi tada je stav asocijacije obrazložio rečima: “Smatramo da postoji povreda lokalne autonomije, na osnovu Ustava.”
Spor oko vlasništva nad opštinskom imovinom
Ono što je protest pretvorilo iz najave u konkretan datum jeste predlog zakona o javnoj imovini. Prema njemu, Republika Kosovo bi postala jedini vlasnik sve javne imovine, dok bi opštine zadržale samo pravo korišćenja, upravljanja i administriranja, ne i vlasništvo nad zgradama, zemljištem i drugom imovinom koju danas vode kao svoju.
Asocijacija je Ministarstvu pravde uputila osam traženih izmena predloga. Među njima su brisanje odredbe po kojoj je Kosovo jedini vlasnik i zadržavanje prava skupština opština da same odlučuju o prenosu, razmeni i zakupu sopstvene imovine.
Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević vidi u predlogu nastavak prakse koju, kako tvrdi, već posmatra na terenu: “Bagerima ruše i otimaju zemljište. Tako bi usvajanje ovakvog zakona bila kruna za Aljbina Kurtija.”
Kao presedan se navodi slučaj Gračanice, kojoj je Vlada Kosova pre dve godine oduzela 13 hektara zemljišta.
Zakon iz 2008. i propao pokušaj izmene
Odnos centralnog i lokalnog nivoa i dalje formalno počiva na Zakonu broj 03/L-040 o lokalnoj samoupravi, usvojenom 2008. godine i objavljenom u Službenom glasniku 4. juna te godine. Poslednji ozbiljan pokušaj njegove izmene, Nacrt zakona broj 08/L-104, propao je 2022. godine: glasanje u načelu bilo je zakazano za sednice od 22. do 24. februara, ali nije dovršeno zbog nedostatka kvoruma.
Za svaku izmenu ovog zakonskog okvira, prema članu 81 Ustava Kosova, potrebna je dvostruka većina, dakle i većina prisutnih poslanika koji glasaju i većina poslanika koji drže mesta garantovana za zajednice koje nisu većinske. Ustav pod tu kategoriju svrstava zakone o opštinskim granicama, osnivanju opština i obimu njihovih ovlašćenja.
Protest, međutim, nema podršku svih gradonačelnika. Faton Peci, gradonačelnik Južne Mitrovice iz redova Samoopredeljenja, najavio je da neće učestvovati.
Najava protesta stiže u vreme kada u Prištini već četvrti dan traje blokada Skupštine pred Vladom, o čemu je naš list ranije izveštavao. Da li će spor oko imovine i finansiranja opština dobiti odgovor pre 1. septembra, ili će gradonačelnici zaista izaći pred zgradu Vlade, ostaje pitanje na koje će odgovoriti naredne dve nedelje.



