Ekspo, stanovi u Surčinu: CINS navodi više od 270 grešaka
CINS navodi da je projekat stambenog kompleksa za Ekspo 2027 imao više od 270 grešaka, a najveća je u proračunu ploče iznad podzemne garaže. Građevinska direkcija nije odgovorila na pitanja.

Građevinski inženjer Dragan Dingarac i njegova firma Dingrakon pregledali su projektnu dokumentaciju stanova za Ekspo 2027 u Surčinu i našli više od 270 grešaka, navodi CINS u istraživanju objavljenom 22. oktobra. Gradnju stambenog kompleksa nadzire Građevinska direkcija Srbije (GDS).
Najveća greška, prema tom istraživanju, odnosi se na proračun ploče iznad podzemne garaže. Dingarac procenjuje da je stvarno opterećenje te ploče 266 odsto veće od projektovanog.
Šta je u kompleksu u Surčinu sporno?
Za izložbu Ekspo 2027 gradi se kompleks od 1.500 stanova. Namena je dvostruka: stanovi treba da prime učesnike izložbe, a potom idu u prodaju i postaju klasično naselje, kao što je bio slučaj sa Belvilom posle Univerzijade 2009. Nešto manje od trećine, 460 stanova, gradi firma SMB-Gradnja, čiji je vlasnik i direktor Predrag Petričević. Ostatak grade druge firme iz konzorcijuma.
Dingrakon je, kako piše CINS, prvo bio angažovan na izgradnji jednog dela kompleksa. Nedugo posle pada nadstrešnice u Novom Sadu dobio je neuobičajen zadatak: da proveri svu dokumentaciju po kojoj se zgrade grade, iako se ona obično ne pregleda kad gradnja već traje. Odnos Dingarca sa SMB-Gradnjom i podizvođačima postajao je sve napetiji, a ugovor je raskinut za manje od četiri meseca.
Prema prepisci do koje je došao CINS, Dingarac je SMB-Gradnji poslao 270 primedbi na projekat za izvođenje radova, a mejlovi pokazuju da je većina propusta ispravljena.
Šta pokazuje proračun ploče iznad garaže?
Iznad garaže je plato sa žardinjerama, klupama i dečjim igralištem. Preko njega bi u slučaju požara prelazilo i vatrogasno vozilo. Dingarac je utvrdio da proračun nije uzeo u obzir dovoljno veliko opterećenje koje stvaraju slojevi iznad ploče, poput žardinjera, nagomilanog snega i vatrogasnog vozila.
Radomir Folić, nekadašnji dekan Fakulteta tehničkih nauka i stručnjak za konstrukcije, rekao je za CINS: „To je ozbiljna greška koja može da dovede do kompletnog kolapsa cele zgrade.”
Građevinski inženjer Edin Drljo za CINS je objasnio šta bi takvo odstupanje značilo:
„Ako je opterećenje čak 266 odsto veće od projektom predviđenog, postoji ozbiljan rizik da dođe do značajnih pukotina, deformacija, a u krajnjem slučaju i do urušavanja konstrukcije.”
Dingarac je o propustima obavestio GDS i druge firme iz konzorcijuma. One su proverile svoje planove i, prema CINS-u, našle istu grešku, jer je proračun ploče prizemlja svuda bio promašen. Projekat je zato izmenjen za ceo kompleks, a ploča je udebljana sa 25 na 28 centimetara.
Da li je ispravka dovoljna?
Stručnjaci sa kojima je CINS razgovarao smatraju da nije. Drljo kaže da povećanje debljine ploče „za samo tri centimetra, bez dodatne armature, ne povećava značajno njenu nosivost”. Folić se slaže da podebljavanje betona ne rešava pitanje nosivosti.
Sumnju u novu analizu opterećenja iznosi i sam Dingarac, u jednom od mejlova koje je CINS dobio:
„Opet, da li je ovo dovoljna armatura… to više niko ne zna imajući u vidu šturost nove analize opterećenja koju su napravili usvajajući moje primedbe.”
Inženjerka GDS-a zadužena za nadzor, Jasna Zdravković, rekla je novinarki CINS-a da je ploča udebljana kako bi se lakše ugradila armatura, te da je izmene odobrila nezavisna kontrola. Prema njenim rečima: „Sve je gledala tehnička kontrola i ona se saglasila sa tim izmenama koje su bile.”
Šta kažu uključeni i šta je rekao MUP?
GDS nije odgovorio ni na zahtev CINS-a za intervju ni na poslata pitanja. Zdravković je telefonom odgovorila na deo pitanja, a za ostalo je uputila na mejl Direkcije. Petričević u kratkom razgovoru sa novinarkom nije želeo da daje komentare. Prema tekstu portala Danas, njegov odgovor bio je: „Izvinite, ali nije primereno da se neko predstavi kao novinar i da sa mnom razgovara na tu temu.” Dingarac je odbio razgovor.
Iz dokumenata koje je CINS prikupio od MUP-a vidi se da je Sektor za vanredne situacije imao primedbu na projekat upravo zbog proračuna ploče iznad garaže, jer mu on nije poslat uz ostalu dokumentaciju. Kompletna dokumentacija stigla je tek godinu dana pošto je Dingarac pronašao nedostatke.
Istraživanje dalje opisuje i probleme na samom gradilištu, među njima loš kvalitet radova, neispoštovane rokove i delove koje je trebalo rušiti pa graditi iznova.



