Izveštaj o Kosovu: nema napretka u Zajednici srpskih opština
Šef Kancelarije EU Dirk Šubel danas uručuje Aljbinu Kurtiju godišnji izveštaj, a nacrt beleži institucionalnu blokadu, stanje oko Zajednice srpskih opština i kritike na račun Srbije.

Šef Kancelarije Evropske unije na Kosovu Dirk Šubel danas u 17.45 časova, u zgradi Vlade u Prištini, uručuje premijeru Aljbinu Kurtiju godišnji izveštaj Evropske komisije o Kosovu za 2026. godinu. Zajednička konferencija za medije zakazana je za 18.15, najavio je Kabinet premijera Kosova. Konačan tekst u trenutku pisanja nije bio objavljen, ali nacrt, u koji je imala uvid prištinska Koha i koji je preneo Beta, već pokazuje glavne ocene.
Šta nacrt kaže o stanju na Kosovu?
Prema nacrtu, glavni razlog što reforme nisu napredovale, uključujući i preporuke iz prošlogodišnjeg izveštaja, jeste dugotrajna institucionalna paraliza i blokada institucija. Ocene po oblastima su različite:
- vladavina prava: napredak je nedovoljan
- borba protiv korupcije: napredak je ograničen
- borba protiv organizovanog kriminala: zabeležen je određeni napredak
- energetika: napredak je ograničen, pa ostaje velika prepreka privrednom rastu
Sloboda medija, prema istom nacrtu, nije u zadovoljavajućem stanju, jer su se nastavili napadi na novinare i medije, uključujući i one koje su izvršili predstavnici vlasti. Radio Slobodna Evropa, koji je imao uvid u nacrt politike proširenja, navodi i da se Kosovo bori sa političkim uticajem i uticajem interesnih grupa na sudove i tužilaštvo. Kao novinu, nacrt ističe da je potpuna usklađenost Kosova sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU prvi put prikazana u posebnom poglavlju 31.
Šta se traži u vezi sa Zajednicom srpskih opština?
Komisija ocenjuje da nema napretka u formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, koju predviđa sporazum iz dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom. Od Kosova se ponovo traži da pokrene taj proces u skladu sa obavezama iz dijaloga, uključujući Ohridski sporazum iz 2023. godine, i to Komisija smatra obavezom Kosova.
Traži se i da se status struktura i službi koje podržava Srbija reši u skladu sa sporazumima iz dijaloga i kosovskim zakonima, „a ne nekoordinisanim merama”, uz strukturisane konsultacije sa predstavnicima kosovskih Srba. Ta formulacija iz nacrta stigla je preko ranijeg prenosa Radija Kosovska Mitrovica po izveštaju Slobodne Evrope.
Šta se zamera Srbiji?
I u izveštaju o Kosovu i u izveštaju o Srbiji poziva se na ispunjavanje obaveza iz dijaloga. Srbija će, prema nacrtu, biti kritikovana zbog aktivnosti usmerenih protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, pre svega u Savetu Evrope i Interpolu. Evropska unija, navodi se, ponovo će izraziti žaljenje što Srbija nije preduzela mere protiv odgovornih za napad u Banjskoj.
Radio Slobodna Evropa prenosi da, prema nacrtu, ni Srbija, ni Bosna i Hercegovina, ni Kosovo nisu napredovali u fundamentalnim oblastima, a one obuhvataju vladavinu prava, demokratske institucije, reformu javne uprave i ekonomske kriterijume. Kao i prethodnih godina, Komisija poručuje da je napredak i Srbije i Kosova na evropskom putu vezan za suštinski napredak u normalizaciji odnosa.
Šta je Srpska lista rekla pred izveštaj?
Pred objavu izveštaja, predsednik Poslaničke grupe Srpske liste Igor Simić i njegov zamenik Srđan Popović sastali su se u Prištini sa Šubelom. Sastanak je održan u prostorijama Poslaničkog kluba Srpske liste. Razgovarali su o predstojećem izveštaju, političkoj situaciji, položaju Srba i o evropskim reformskim zakonima o kojima će uskoro raspravljati skupština u Prištini. Predstavnici Srpske liste izrazili su očekivanje da će izveštaj posebnu pažnju posvetiti položaju srpskog naroda.
U saopštenju posle sastanka Srpska lista je navela:
„Srpska lista ostaje posvećena konstruktivnom političkom delovanju, saradnji sa predstavnicima Evropske unije i doslednom zastupanju interesa srpskog naroda, uz insistiranje da svaki reformski i politički proces mora uvažavati prava, potrebe i legitimne interese Srba.”
U istom saopštenju stoji i da je važno da EU Srpsku listu prepoznaje kao važnog i konstruktivnog partnera.
Šta se još očekuje u paketu proširenja?
Uz izveštaje, Komisija bi, prema nacrtu, trebalo da predstavi i planove za najnaprednije kandidate. Za Crnu Goru se kao okvirni cilj navodi završetak pregovora do kraja ove godine i potpisivanje pristupnog ugovora u junu 2027. godine, a za Albaniju plan okončanja pregovora do kraja 2027, uz uslov da ispuni kriterijume. U prenosima se pominju i Moldavija i Ukrajina.
Termin objave paketa u izvorima se razlikuje. Radio Kosovska Mitrovica, pozivajući se na Slobodnu Evropu, pisao je da će Komisija paket objaviti naredne nedelje, dok današnji prenosi navode da se izveštaji usvajaju danas u Briselu. Konačne formulacije biće poznate tek kada se objavi pun tekst izveštaja.



