Nova eskalacija u Zalivu: SAD razorile 60 iranskih brodova
Vašington je u sredu bombardovao jug Irana i uništio više od 60 čamaca Revolucionarne garde, dok Teheran tvrdi da je uzvratio po američkim bazama u Kuvajtu i Bahreinu. Primirje je, po Trampovim rečima, mrtvo.

- SAD su u sredu pogodile preko 80 ciljeva na jugu Irana, u provinciji Hormozgan i luci Mahšahr: protivvazdušnu odbranu, radare i komandne centre.
- Uništeno je više od 60 brzih napadačkih čamaca mornarice Revolucionarne garde u Ormuskom moreuzu i oko njega.
- Iran tvrdi da je gađao 85 američkih instalacija u Bahreinu i Kuvajtu; Kuvajt navodi da je oborio 2 balističke rakete i 13 dronova.
- Oko 6.000 pomoraca zaglavljeno je na stotinama brodova u Zalivu, dok Međunarodna pomorska organizacija poziva na uzdržanost.
Za Srbiju, koja svaki litar goriva plaća prema kretanju na svetskom tržištu i čije desetine pomoraca u ovom trenutku plove kroz najuži naftni koridor planete, vest da su Sjedinjene Države i Iran u sredu razmenili nove udare nije daleka bliskoistočna epizoda nego direktan pritisak na cenu na pumpama i na sigurnost ljudi sa srpskim pasošem na trgovačkim brodovima. Ormuski moreuz, kroz koji prolazi približno petina svetske nafte, ponovo je postao linija fronta, a raspad krhkog junskog primirja pretvorio je diplomatski predah u otvorenu razmenu vatre.
Prema saopštenju američke Centralne komande, Vašington je u toku noći izveo seriju udara na jug Irana i pogodio više od 80 ciljeva u provinciji Hormozgan i oko luke Mahšahr, gađajući sisteme protivvazdušne odbrane, radarske stanice i komandne centre. U istoj operaciji, navodi američka strana, uništeno je više od 60 brzih napadačkih čamaca mornarice Iranske revolucionarne garde, plovila koja su prethodnih dana korišćena za napade na trgovačke brodove u samom moreuzu i oko njega.
Teheran uzvratio po zalivskim monarhijama
Iran je odgovorio pomeranjem sukoba na susedne države. Teheran tvrdi da je gađao 85 američkih vojnih instalacija u Bahreinu i Kuvajtu, čime je rat prvi put ozbiljno prelio granice dveju zalivskih monarhija koje ugošćuju ključne baze američke mornarice i vazduhoplovstva. Kuvajtske vlasti saopštile su da su oborile dve balističke rakete i trinaest dronova, da su oštećeni pojedini dalekovodi, ali da, prema prvim izveštajima, nema poginulih.
Ova geografija odgovora nije slučajna. Napadom na Manamu i Kuvajt Teheran poručuje da svaki nastavak američkog bombardovanja plaća i region koji Vašington smatra svojim zaleđem, dok istovremeno izbegava direktan udar na američko tlo koji bi mogao da izazove nesrazmernu odmazdu. Reč je o proračunatoj eskalaciji, opasnoj upravo zato što računa da druga strana neće preći poslednji prag.
Posledice se već osećaju na moru. Međunarodna pomorska organizacija procenjuje da je oko 6.000 pomoraca zaglavljeno na stotinama brodova zarobljenih u Zalivu, nesposobnih da bezbedno isplove kroz moreuz, i poziva sve aktere na uzdržanost i zaštitu civilne plovidbe. Zajednički pomorski informativni centar podigao je nivo pretnje u Ormuskom moreuzu na najviši stepen, a osiguravajuće kuće u Londonu već preispituju premije za tankere na ovoj ruti.
Šta raspad primirja znači za evropsko tržište energije?
Predsednik Donald Tramp proglasio je junsko primirje sa Iranom mrtvim i Irance nazvao, njegovim rečima, opakim i nasilnim ljudima, čime je i retorički zatvorio prostor za brz povratak za pregovarački sto. Time je nestala i poslednja pretpostavka na kojoj su evropske kancelarije gradile svoje projekcije, a Visoka predstavnica Evropske unije mesecima je upravo taj krhki dogovor predstavljala kao dokaz da multilateralni diplomatski kanal još ima smisla.
Za evropsko tržište energije, na koje je Srbija čvrsto vezana i preko uvoza i preko cena, svaki dan zatvorenog ili nesigurnog Ormuza znači rizik od skoka cene sirove nafte i, posledično, goriva na domaćim pumpama. Beograd nema ambasadu koja može da zaustavi razarače, ali ima interes da se sukob ne pretvori u dugotrajnu blokadu koja bi pogodila i budžet i džep građana. Diplomatska realnost je surova: mala država posmatra kako se odluke koje je najviše koštaju donose na hiljade kilometara od nje.
Ostaje otvoreno pitanje koje se ne rešava saopštenjima. Da li će zalivske monarhije, sada i same meta, pritisnuti Vašington da zaustavi udare, ili će ih napad na njihovo tlo gurnuti dublje u sukob koji niko od njih nije tražio? A vi, mislite li da Evropa i Srbija u ovoj krizi imaju bilo kakav glas, ili samo čekaju račun?


