Šumski požari razbuktali u Španiji, jug Francuske u riziku
Toplotni talas i jak vetar šire vatru po jugu Evrope. Španske vlasti upozoravaju na visok rizik od novih požara dok gore eukaliptusi i šipražje u Andaluziji, a jug Francuske ostaje na oprezu.

- Španija se 23. jula bori sa razbuktalim šumskim požarima, a vlasti upozoravaju na visok rizik od izbijanja novih žarišta.
- Požar kod mesta El Cero del Andevalo u provinciji Uelva zahvatio je eukaliptuse i šipražje 21. i 22. jula, dok je raniji požar u regionu Gvadalahare progutao oko 32.000 hektara.
- Jug Francuske ostaje pod visokim rizikom, uz oko 2.500 spaljenih hektara u regionu Var.
- Manje od dve nedelje ranije, 10. jula, u jednom požaru na jugu Španije stradalo je 13 ljudi.
Dok se srpski turisti u ovim danima kreću ka obalama Iberijskog poluostrva i juga Francuske, Španija i Francuska ulaze u najopasniju fazu ovogodišnje protivpožarne sezone. Španske vlasti su za 23. jul potvrdile da se zemlja istovremeno bori sa nekoliko razbuktalih šumskih požara i upozorile da toplotni talas praćen jakim vetrom stvara uslove za izbijanje novih žarišta na jugu i u unutrašnjosti zemlje. Poruka je jednostavna i za putnike iz Srbije: rizik nije lokalna vremenska nezgoda, već obrazac koji se ponavlja svakog leta duž čitavog Sredozemlja.
Najsvežije žarište izbilo je kod mesta El Cero del Andevalo u provinciji Uelva, u Andaluziji, kasno uveče 21. jula. Vatra se u naredna dva dana širila kroz pašnjake gusto zarasle u eukaliptuse, hrastove i nisko šipražje, biljni pokrivač koji izuzetno brzo prenosi plamen i otežava gašenje. Helikopteri i zemaljske ekipe raspoređeni su na terenu, dok su temperature i vetar dodatno komplikovali pokušaje da se obruč zatvori. Nedaleko odatle, u centralnom delu zemlje, požar u regionu Gvadalahare spada u jedan od najvećih ikada zabeleženih u Španiji, sa oko 32.000 spaljenih hektara.
Zašto se jug Evrope svakog leta pretvara u bure baruta?
Odgovor leži u kombinaciji koja postaje sve predvidljivija: dugotrajni toplotni talasi isušuju vegetaciju, jak vetar raznosi varnice na velike razdaljine, a šume prepune eukaliptusa i borova ponašaju se kao potpala. Španski premijer Pedro Sančez, obilazeći pogođena područja, poručio je da klimatske promene, kako je rekao, ubijaju i uništavaju bogatstvo, pozivajući na političko jedinstvo u odgovoru na krizu. Njegova poruka odražava širu evropsku raspravu o tome ko snosi troškove sve dužih i intenzivnijih sezona požara.
Jug Francuske ostaje pod visokim rizikom. U regionu Var, na jugoistoku zemlje, vatra je zahvatila oko 2.500 hektara, dok su pojedina žarišta prijavljena i u oblasti Visokih Alpa. Francuske vlasti drže pojačane vatrogasne kapacitete u pripravnosti, svesne da se meteorološka slika duž mediteranske obale menja iz sata u sat. Slična upozorenja stižu iz drugih delova Sredozemlja, čime požari prestaju da budu izolovan nacionalni problem i postaju pitanje evropskog civilnog odgovora.
Šta ovo znači za Srbiju i region
Za Srbiju, koja nije članica Evropske unije ali jeste deo istog klimatskog basena, ova sezona nosi dvostruku pouku. Prva je praktična: veliki broj građana ovog leta boravi upravo u Španiji i na jugu Francuske, pa upozorenja o zatvaranju puteva i evakuacijama nisu apstraktna vest iz inostranstva. Druga je strateška: Srbija svake godine ulazi u sopstvenu sezonu požara sa ograničenim vazduhoplovnim kapacitetima, oslonjena na regionalnu i evropsku solidarnost preko mehanizama civilne zaštite.
Manje od dve nedelje pre aktuelnih požara, 10. jula, u jednom požaru na jugu Španije stradalo je 13 ljudi, što pokazuje koliko brzo situacija može da eskalira iz upozorenja u tragediju. Upravo zato španske vlasti insistiraju na prevenciji i disciplini na terenu, umesto da čekaju da se vatra sama povuče. Pitanje koje ostaje otvoreno tiče se čitavog kontinenta, a time i nas: koliko je Evropa spremna da zajednički finansira i koordiniše odbranu od požara koji ne priznaju granice, i da li ćemo tu spremnost meriti tek po broju izgubljenih hektara i života?



