Stevandić primljen u Ljubljani kod slovenačkog parlamenta
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić sastao se u Ljubljani sa predsednikom Državnog zbora Zoranom Stevanovićem, u susretu koji nije bio najavljen.

Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić primljen je 27. avgusta u Ljubljani kod predsednika Državnog zbora Slovenije Zorana Stevanovića. Za Beograd i region ovaj susret nosi konkretnu poruku: otkako je na vlast u Ljubljani vraćen Janez Janša, čiji su odnosi sa Miloradom Dodikom odavno bliski, slovenačka politika prema entitetu Republika Srpska menja ton, a promenu pažljivo prate i partneri u Briselu koji odnos prema Banjaluci tretiraju kao merilo doslednosti prema celoj Bosni i Hercegovini, pa time i prema evropskoj perspektivi regiona u kojem je i Srbija.
Poseta nije bila objavljena u zvaničnom programu na sajtu Državnog zbora. Njeno održavanje je pred novinarima potvrdila stranka Resnica, koju vodi Stevanović, uz napomenu da domaćina prima u svojstvu predsednika parlamenta. Prethodna slovenačka vlast je vodila računa o protokolu koji je nalagao da se prvo primi rukovodstvo državnog parlamenta Bosne i Hercegovine, a tek potom predstavnici entitetskih institucija: prema javno dostupnim podacima, Stevanović otkako je na čelu Državnog zbora nije imao bilateralni susret ni sa rukovodstvom Parlamentarne skupštine BiH, ni sa drugim najvišim zvaničnicima državnog nivoa. Sudeći po današnjem prijemu, taj redosled više ne važi.
Stevandić je posle razgovora poručio da parlamentarnu diplomatiju vidi kao jedan od mehanizama za očuvanje mira i sigurnosti u regionu. “Razgovarali smo, naravno, o poštovanju Dejtonskog sporazuma, što uključuje da su u Bosni i Hercegovini svi ravnopravni, da se ne mogu donositi odluke protiv bilo kojeg naroda i da se sve zasniva na saglasnosti naroda i entiteta”, izjavio je Stevandić, dodajući da nije prihvatljivo da međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini, kako je ocenio, biraju jednu stranu, jer takav pristup, po njegovim rečima, može doprinositi političkim krizama.
Domaćinu je zahvalio i na razumevanju politike koju vodi Republika Srpska, uz poruku upućenu na dalji tok odnosa dve strane. “Zamolili smo ga da i ubuduće imamo komunikaciju koja se zasniva na miru, ravnopravnosti i dobrosusjedskim odnosima između Slovenije i BiH, ali i Republike Srpske”, rekao je Stevandić. Dodao je i da je srpska zajednica u Sloveniji, prema njegovoj oceni, dobro integrisana u društvo i da doprinosi razvoju i stabilnosti te zemlje. Prema saopštenju Narodne skupštine RS, Stevanovića je tom prilikom pozvao u zvaničnu posetu Banjaluci.
Susret dolazi u trenutku kada su odnosi Ljubljane i Banjaluke formalno i dalje opterećeni. Slovenija je 11. septembra prošle godine uvela sankcije Miloradu Dodiku, koje mu onemogućavaju putovanje u tu zemlju, i one su i dalje na snazi, iako Ljubljana, sudeći po sinoćnjem prijemu Stevandića, nije isključila da ih preispita. Sam Stevandić je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država od 2023. godine, uvedenim, kako je Vašington obrazložio, zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u martu 2025. protiv njega, Dodika i tadašnjeg premijera Republike Srpske Radovana Viškovića pokrenulo istragu zbog sumnje na napad na ustavni poredak, da bi je u novembru iste godine obustavilo zbog nedostatka dokaza.
Za Republiku Srpsku, koja poslednjih godinu i po dana pojačano radi na međunarodnom predstavljanju entiteta, promena vlasti u Ljubljani je prilika koju Banjaluka očigledno ne propušta. Stevandić, inače predsednik stranke Ujedinjena Srpska i na čelu entitetskog parlamenta od 2022. godine, poznat je po direktnom, često oštrom tonu prema kritičarima, o čemu je Srpske.rs pisalo i ranije, kada je poručio da ne savetuje pojedincima da dolaze u Banjaluku. Isti obrazac, jasna poruka umesto diplomatske uzdržanosti, prepoznatljiv je i u današnjem nastupu u Ljubljani, samo upućen u pomirljivijem tonu prema domaćinu.
Stevanovićeva Resnica je posle martovskih parlamentarnih izbora ove godine pomogla dolazak na vlast Janeza Janše i njegove SDS, a Stevanović je za to dobio mesto predsednika Državnog zbora. Za institucije Evropske unije, koje odnos prema Republici Srpskoj godinama tretiraju kao test poštovanja jedinstvenog pristupa prema Zapadnom Balkanu, otvaranje slovenačkih vrata Banjaluci pre Sarajeva je signal koji se teško može prevideti, posebno dok je pitanje sankcija Dodiku i dalje otvoreno.
Da li će Stevanović prihvatiti poziv i doći u zvaničnu posetu Narodnoj skupštini Republike Srpske, i kada, iz Ljubljane zasad nema odgovora.



