Iran tvrdi da drži Ormuski moreuz, Tramp kaže suprotno
Gardijska mornarica tvrdi da drži Ormuski moreuz, Tramp kaže da je otvoren i pod američkom kontrolom. Pezeškijan priznaje pad trgovine do 35 odsto.

Kroz Ormuski moreuz i dalje prolazi deo nafte i gasa od kog zavisi cena goriva i u Srbiji, jer se svetska berzanska cena formira upravo na ponudi iz Persijskog zaliva. Zato je važno šta se u petak, 29. avgusta, čulo istog dana iz Teherana i Vašingtona, i to dijametralno suprotno. Mornarica Revolucionarne garde saopštila je da je kontrola nad moreuzom potpuno u njenim rukama i da ograničenja za neodobrena plovila ostaju na snazi u punom obimu. Predsednik Donald Tramp je, takođe u petak, tvrdio suprotno: da je moreuz otvoren i da su blokada i kontrola u američkim rukama.
“Kontrola islamskih boraca nad ovim strateškim vodenim putem je potpuno odlučujuća”, saopštila je Mornarica Revolucionarne garde.
“Moreuz je otvoren. Kao što znate, Ormuski moreuz je otvoren. Mi imamo kontrolu i imamo blokadu”, rekao je Tramp novinarima.
Dve izjave se ne mogu pomiriti ni u jednom delu: iranska strana govori o sopstvenoj, potpunoj kontroli, američka o sopstvenoj, potpunoj kontroli istog vodenog puta. Nijedna strana u petak nije ponudila proveriv dokaz koji bi presudio spor.
Šest meseci rata i priznanje iz Teherana
Rat između Irana i Sjedinjenih Država je 28. avgusta 2026. napunio šest meseci, računajući od početka 28. februara. Tim povodom je predsednik Irana Masud Pezeškijan u televizijskom intervjuu u petak uveče prvi put javno izneo koliko je spoljna trgovina njegove zemlje pala.
“Neki kažu da sankcije uopšte nemaju efekta, tim ljudima zaista ne znam šta da kažem”, rekao je Pezeškijan.
Prema njegovim rečima, iranski izvoz i uvoz pali su između 25 i 35 odsto pod teretom sankcija i pomorske blokade. “Put je sada blokiran i roba ne ulazi”, dodao je predsednik u istom intervjuu. Nešto pre podneva, u 12.09 časova, Pezeškijan je poručio i da zemlja mora prihvatiti sopstvenu stvarnost: “Nalazimo se u ratnoj situaciji i moramo prihvatiti te ratne uslove.”
Iranska vlada je istog dana, u 8.40 časova, saopštila da će istovremeno voditi diplomatiju i odbranu, uz postepeno smanjivanje zavisnosti od dolara u spoljnim plaćanjima.
Ko izvozi naftu, a ko ne
Oko brojki se izvori ne slažu ništa manje nego oko same kontrole moreuza. Iranska strana tvrdi da od sredine jula nije izvezla nijedno bure nafte sa svojih obala. Američka strana, s druge strane, navodi da je za samo 14 dana kroz moreuz izvedeno 130 miliona barela. Dve tvrdnje opisuju isti period i isti vodeni put, a razlikuju se za ceo obim iranskog izvoza.
Posledice nestašice se osećaju i unutar Irana. Vlada u Teheranu razmatra udvostručavanje cene benzina iznad subvencionisane kvote, jer uvoz goriva ne stiže u planiranom obimu.
Kolika je cena za pomorski saobraćaj?
Agencija Ujedinjenih nacija za pomorstvo javlja da je preko 6.000 mornara trenutno zaglavljeno na stotinama brodova u Persijskom zalivu, bez mogućnosti da nastave plovidbu. Od početka sukoba poginulo je 19 pomoraca, a zabeleženo je preko 70 napada na međunarodno brodarstvo.
Britanska pomorska organizacija UKMTO je od početka jula evidentirala 23 incidenta sa pogotkom projektilima, od kojih se čak 16 od 18 dogodilo na južnoj, omanskoj ruti, uglavnom sa oštećenjem mašinskih prostorija brodova. Pre rata je kroz Ormuski moreuz prolazilo oko 20 odsto svetske trgovine naftom i gasom, što ga čini jednom od najosetljivijih tačaka globalnog snabdevanja energijom.
O pokušaju da se taj rizik zaobiđe pisali smo i ranije, kada su Iran i Oman najavili dogovor o koridoru kroz moreuz, posle čega je cena nafte na svetskom tržištu privremeno pala. Saopštenje Mornarice Revolucionarne garde od petka sugeriše da taj dogovor, makar za sada, nije promenio stvarnu situaciju na terenu.
Novi front u Libanu
Sukob se u petak proširio i van moreuza. Izrael je oko 10.13 časova dronom gađao Nabatiju al Fauku u južnom Libanu, a libanska nacionalna novinska agencija javila je i o udaru na periferiju sela Ajta el Džabal. Libansko ministarstvo zdravlja je dan ranije, 28. avgusta, saopštilo da je broj poginulih od 2. marta porastao na 4.352, uz 12.318 ranjenih.
Za Beograd, koji trguje i sa Teheranom i sa Vašingtonom preko trećih tržišta, obe brojke, i iranska o nuli izvezenih barela i američka o 130 miliona, važne su podjednako, jer svaka od njih vodi ka drugačijoj proceni budućih cena goriva. Datum kada bi se ta neizvesnost mogla razrešiti, novi krug pregovora Irana i Omana o koridoru kroz moreuz, za sada nije zakazan.



