Radev pozvao rusku ambasadorku posle napada dronovima
Dva trgovačka broda pogođena su kod bugarske obale Crnog mora, jedan je potonuo. Premijer Rumen Radev sazvao je bezbednosni vrh, oglasili su se NATO i Brisel.

Bugarska, susedna zemlja Srbije i članica NATO-a i Evropske unije, našla se u utorak 13. oktobra u središtu pomorskog incidenta koji se odigrava na njenoj obali. Premijer Rumen Radev saopštio je da su dva trgovačka broda pogođena dronovima kod bugarske obale Crnog mora i da je jedan od njih potonuo. To je drugi takav napad za nedelju dana, a Radev je zbog njega sazvao hitan sastanak bezbednosnog vrha i pozvao rusku ambasadorku na razgovor.
Šta se dogodilo u noći na utorak?
Brod Čelsi 3, u ukrajinskom vlasništvu i pod zastavom Malte, pogođen je sa tri drona oko 1.30 posle ponoći, na oko 18 nautičkih milja (33 kilometra) od bugarske obale. Prema podacima koje N1 prenosi od Bi-Bi-Sija, to se desilo kod grada Bjala. Radev je naveo da je brod registrovan u Odesi.
Posadu je činilo 15 ljudi, sedam Ukrajinaca i osam Azerbejdžanaca, i svi su spaseni. Petoro je dobilo medicinsku pomoć zbog lakših povreda, a niko nije teže povređen.
Drugi brod potonuo je 17 nautičkih milja (31 kilometar) istočno od sela Krapec. Njegovo ime nije objavljeno, a Radev nije izneo dodatne detalje. Spasen je jedan mornar. Izvori se razilaze oko sudbine ostalih: N1, pozivajući se na Bi-Bi-Si i lokalne zvaničnike, navodi da se 11 članova posade vodi kao nestalo, dok Rojters i Al Džazira u svojim izveštajima ne pominju broj nestalih.
Šta je rekao Radev i kakav je odgovor stigao iz Moskve?
Na sastanku sa najvišim bezbednosnim zvaničnicima, u televizijskom obraćanju koje je prevela N1, Radev je poručio:
„Još jedan napad na trgovačke brodove u neposrednoj blizini bugarskih teritorijalnih voda apsolutno je neprihvatljiv.”
Konačnih dokaza o odgovornosti „bilo koje strane” nema, rekao je premijer, ali je dodao da „logika ukazuje na to da ishod ide u korist Ruske Federacije”. Rusku ambasadorku Eleonoru Mitrofanovu pozvao je na razgovor. Prema bugarskim medijima, ona mu je rekla da rusko Ministarstvo odbrane nema informacije o napadima, a pomenula je i mogućnost provokacije treće strane. Ruska vojska se javno nije oglasila.
Radev je, kako navodi N1, stupio na dužnost tokom leta i od tada odbacuje tvrdnje da je „proruski orijentisan”. Pre ovog napada tražio je tehničku pomoć NATO-a i Evropske unije u istrazi prethodnih incidenata.
Kako su reagovali NATO, Brisel i Kijev?
Radev je o napadima razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom. Rute je posle razgovora na mreži Iks napisao:
„NATO će nastaviti blisko da sarađuje sa našim saveznicima u Crnom moru. Već smo ojačali svoje prisustvo na istočnom krilu i nastavićemo da pratimo bezbednosnu situaciju, prilagođavajući naše mere odvraćanja i odbrane prema potrebi.”
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na istoj mreži osudila je napade. U prevodu sa engleskog originala, napisala je:
„Crno more je postalo još jedan front eskalacije ruskog rata u Ukrajini. To je neprihvatljivo. Najoštrije osuđujem napade dronovima na trgovačke brodove u blizini bugarske obale. Time se životi posade dovode u ozbiljnu opasnost i ugrožava bezbednost u Crnom moru.”
Dodala je da Brisel stoji uz Bugarsku, da zahvaljuje njenim spasiocima na brzoj reakciji i da oni koji su odgovorni moraju da odgovaraju.
Ukrajina je za napade direktno optužila Rusiju. Ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha izjavio je da „najnoviji ruski napad na trgovačke brodove u blizini bugarskih teritorijalnih voda još jednom pokazuje da Moskva namerno zanemaruje živote civila i pomorsku bezbednost u Crnom moru”. Zatim je dodao:
„Crno more je od životnog značaja za globalnu prehrambenu bezbednost. Rusija ga napada kako bi glad pretvorila u oružje i držala svet kao taoca. Na to se mora odgovoriti odlučno.”
Šta je prethodilo ovom napadu?
Prethodni napad dogodio se 6. oktobra u bugarskoj isključivoj ekonomskoj zoni, kada su dva broda pogođena pomorskim i vazdušnim dronovima. Brod Alfa Vatan je potonuo, a pretpostavlja se da je svih deset članova posade stradalo, među njima devet Sirijaca. Al Džazira navodi da se za tih deset mornara i dalje ne zna gde su.
Istog dana je, prema N1, Ukrajina pogodila naftni tanker u ruskoj crnomorskoj luci Soči. Moskva tvrdi da gađa brodove koji u ukrajinske luke dopremaju oružje i robu dvostruke namene, a kao primere navela je prošlonedeljne napade u lukama Nikolajev i Čornomorsk. Kijev i evropski saveznici odgovaraju da su na meti trgovački brodovi koji prevoze žito i drugi civilni teret. Turska je pozvala obe zemlje da obustave napade u Crnom moru, a Moskva je više puta odbacila pozive SAD i Evrope na pomorsko primirje.



