Fond za razvoj: 8.000 startup kredita po stopi od 1,5%
Fond za razvoj Republike Srbije do maja 2026. realizovao je preko 8.000 startup kredita po kamatnoj stopi od 1,5% do 2,8% godišnje, sa pojedinačnim iznosima do 250 miliona RSD.

Fond za razvoj Republike Srbije, sa sedištem u Nišu, do 14. maja 2026. godine realizovao je preko 8.000 startup kredita ukupnim obimom od 92,4 milijarde RSD (~787 miliona EUR po srednjem kursu NBS-a od 117,4182 RSD za 1 EUR), prema saopštenju koje je institucija objavila na sopstvenom sajtu. Trenutni okvir kreditnih linija obuhvata kamatnu stopu od 1,5 do 2,8% godišnje, sa pojedinačnim iznosima od 300.000 do 250 miliona RSD u zavisnosti od kreditnog rejtinga preduzetnika ili pravnog lica i tipa garancije.
Kamatna stopa od 1,5%, koja je najniža u portfolio Fonda, dodeljuje se podnosiocima sa garancijom poslovne banke (instrument obezbeđenja koji obara stopu za jedan procentni poen) i sa kvalifikovanim biznis planom za sektor proizvodnje ili IT usluga. Standardna stopa, bez bankarske garancije, kreće se između 2,2 i 2,8% i primenjuje se na hipotekarne kredite obezbeđene zemljištem ili objektom, na cesiju potraživanja od državnih institucija do 10 miliona RSD ili jemstvo fizičkog lica do 1 milion RSD.
Tri programa, jedan budžet
Fond operiše kroz tri međusobno odvojena programa: startup kredite za novoosnovana pravna lica (do tri godine starosti), kredite za trajna obrtna sredstva i program podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte. Najveći program po obimu odobravanja jeste program obrtnih sredstava, koji u 2025. godini iznosi 41,2 milijarde RSD od ukupnih odobravanja od 67,8 milijardi RSD. Startup segment, koji je predmet najvećeg javnog interesa, čini 19,4% portfolija po obimu, ali 38% po broju pojedinačnih ugovora.
Vidosava Dželetović Ivanov, generalna direktorka Fonda za razvoj, na konferenciji za štampu od 16. maja u Beogradu istakla je da “u prvom tromesečju 2026. godine zabeležen je rast broja podnetih zahteva za startup kredite od 27% u odnosu na isti period 2025, dok obim odobravanja raste sporije, oko 14%”. Razlika ukazuje na strožu primenu kreditne metodologije i selekciju po kriterijumima održivosti biznis modela.
Kombinovanje sa bespovratnim sredstvima
Fond u sklopu programa za nedovoljno razvijene opštine omogućava bespovratnu komponentu od 20% glavnice kredita u standardnom slučaju, odnosno 30% u opštinama 4. grupe razvijenosti (opštine Bujanovac, Preševo, Crna Trava, Trgovište). Dodatno, podnosioci koji se kvalifikuju za HAMAG-BICRO program EU IPA III mogu ostvariti otpis do 50% glavnice kredita, a za neprofitne korisnike u određenim sektorima (kultura, socijalna preduzeća) postoji mogućnost pokrivanja do 100% troškova kroz IPA grantove.
Saša Stevanović, predsednik Asocijacije malih preduzeća Srbije, u izjavi za list eKapija od 21. maja je naveo da “kombinacija kredita Fonda i HAMAG-BICRO garancije efektivnu kamatnu stopu spušta na ispod 1%, što je niže od EURIBOR-a uvećanog za standardni spread na komercijalnom kreditu”. Iznosi tipičnih HAMAG kombinacija kreću se između 3 i 12 miliona RSD.
Geografska distribucija
Distribucija odobrenih kredita u 2025. godini pokazuje koncentraciju u tri makroregije: Beograd 31%, Vojvodina 28%, Šumadija i Zapadna Srbija 22%, Južna i Istočna Srbija 19%. Distribucija je u poređenju sa istim periodom 2020. godine pomerena ka jugu i istoku, pre svega zahvaljujući bespovratnoj komponenti od 30% za 4. grupu razvijenosti, koja je u 2024. godini uvedena kao alat regionalne ravnoteže. Kontakt centri Fonda za razvoj nalaze se u Nišu (sedište), Beogradu i Novom Pazaru.
Šta se sprema u drugoj polovini 2026
Ministarstvo privrede je 19. maja na javnu raspravu uputilo Nacrt izmena Zakona o Fondu za razvoj, koji predviđa uvođenje nove kreditne linije za zelene tehnologije sa kamatnom stopom od 1% godišnje i bespovratnom komponentom do 40% glavnice. Linija je namenjena projektima obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i cirkularne ekonomije, sa pojedinačnim iznosima od 1 do 50 miliona RSD. Javna rasprava traje do 18. juna, a usvajanje izmena planirano je na junskoj sednici Skupštine Republike Srbije.



