Subvencije za otkup mleka stižu do kraja 2026. godine
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je 6. avgusta u Palati Srbija da će država do kraja godine dodatno subvencionisati kompanije koje otkupljuju mleko, zbog tržišnog viška.

Dodatne subvencije kompanijama koje otkupljuju mleko od poljoprivrednih gazdinstava biće isplaćene do kraja 2026. godine. Najavio je to predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Palati Srbija, navodeći kao razlog tržišni višak mleka na domaćem tržištu.
Izjavu je dao 6. avgusta novinarima, posle prijema za učesnike kampa „Srbija te zove 2026”, a agencija Tanjug ju je prenela u 12.21 čas. Vučić je rekao da je pre toga razgovarao sa predstavnicima najvažnijih kompanija u toj grani, o plasmanu mleka i o plaćanju mleka seljacima i domaćim proizvođačima, kao i sa stočarima i poljoprivrednicima. Meru je, po njegovim rečima, već dogovorio sa Vladom Srbije.
„Mi ćemo pre kraja godine, u dogovoru sa Vladom Srbije smo to postigli, da zbog viška mleka, da ne bismo uništavali kompanije, intervenisati sa dodatnim subvencijama prema tim kompanijama.”
Cilj je, kako je objasnio, da otkupljivači budu u stanju da preuzmu i tržišne viškove od seljaka, i da se ne dovedu u opasnost stočarstvo i mlečna industrija.
Novac ide otkupljivaču, ne direktno farmeru
Ovo je ključna razlika ove mere u odnosu na premiju koju gazdinstva dobijaju po predatom litru. Subvencija za otkup mleka koja je najavljena 6. avgusta usmerena je na kupca, dakle na kompaniju koja mleko preuzima sa gazdinstva, a ne na proizvođača.
Logika je na strani tražnje: ako otkupljivač dobije novac za količinu koju tržište trenutno ne traži, on tu količinu ipak preuzima i plaća, pa proizvođač ne ostaje sa neprodatim mlekom. Efekat za gazdinstvo zavisi od toga da li se pomoć prelije u otkupnu cenu i u preuzetu količinu, ili ostane u marži prerađivača. Kriterijumi te vrste nisu saopšteni.
Šta je tržišni višak mleka?
Višak je količina koju otkup i prerada po tekućim cenama ne mogu da apsorbuju. Kada se pojavi, prvo pada otkupna cena, a zatim se smanjuje broj grla, jer gazdinstvo koje ne pokriva trošak hrane i rada izvodi kravu iz proizvodnje.
Taj potez se ne poništava brzo. Junica koja se danas izvede iz zapata vraća se u proizvodnju tek kroz nekoliko godina, pa se pad stada oseti i posle nekoliko sezona, kada tražnja ponovo poraste. Zato je Vučić i imenovao dva rizika zajedno, stočarstvo i mlečnu industriju: prerada bez sirovine i gazdinstvo bez kupca padaju u istom lancu.
Nepoznanice do objave uredbe
Izjava je najava, ne propis. Do trenutka objavljivanja nisu saopšteni:
- iznos podsticaja, ni ukupan ni po litru otkupljenog mleka
- kompanije koje na njega imaju pravo i uslovi koje moraju da ispune
- način na koji se meri „tržišni višak” i period na koji se mera odnosi
- rok isplate unutar preostala četiri i po meseca 2026. godine
Podsticaji ove vrste se u Srbiji operacionalizuju aktom Vlade i objavom u Službenom glasniku, pa je to sledeća tačka koju treba pratiti. Do tada se mera meri samo rečima predsednika.
Mleko nije bila jedina ekonomska tema tog obraćanja. Vučić je govorio i o robnoj razmeni sa Azerbejdžanom, koja je prema njegovim rečima uvećana 16 puta, o početku radova na mostu kod Bačke Palanke koji izvode španske firme, o nabavci vagona i o kupovini vojnih aviona iz Španije.



