NKSS: kultura dobija 0,65 odsto budžeta, konkursi stoje
Na konferenciji Nezavisne kulturne scene Srbije predstavljeno je istraživanje o budžetima za kulturu: više od polovine konkursa za 2025. nije sprovedeno, a od 6,5 miliona evra potrošena su dva.

Kultura u Srbiji trenutno dobija 0,65 odsto državnog budžeta, a više od polovine konkursa za 2025. godinu ostalo je nerealizovano. Tako je na konferenciji Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS), održanoj 28. septembra, predstavljeno istraživanje „Razaranje kulture i kultura otpora u Srbiji”, a zaključak skupa glasi:
Režim otvoreno tretira kulturu, kulturne radnike i umetnike kao neprijatelje.
Ovo je zaključak same asocijacije, ne procena koju delimo mi, a brojke iza njega vredi pogledati redom.
Šta je istraživanje izmerilo?
Predrag Cvetičanin, redovni profesor Fakulteta umetnosti u Nišu i predavač na UNESCO katedri Univerziteta u Beogradu, analizirao je budžete za kulturu od 2015. do 2026. godine. Po njegovoj proceni oni govore u prilog „haotičnoj kulturnoj politici” i drastičnom smanjivanju sredstava u poslednje tri godine.
Prema istraživanju, više od polovine konkursa za 2025. nije sprovedeno zbog kašnjenja u raspisivanju i probijanja rokova. Od 6,5 miliona evra budžeta namenjenog kulturi potrošena su dva miliona, a istraživanje navodi da se ne zna na šta je utrošeno preostalih 4,5 miliona. Isti izvor ocenjuje da je izvesno da konkursi objavljeni ove godine neće biti realizovani.
Sredstva za civilni sektor od 2015. do 2026. uglavnom su iznosila između jedan i dva odsto ukupnog budžeta. Ove godine podržana su samo dva projekta organizacija iz Asocijacije NKSS, sa po 5.000 evra, kako stoji u rezultatima analize.
Konkursi, festivali i projekti bez uslova
Analiza je obuhvatila i Sekretarijat za kulturu Beograda, koji u poslednjih šest godina tri puta nije raspisao konkurse, pa nije poznato na šta su potrošena sredstva u iznosu od jednog do tri miliona evra. Za Filmski centar Srbije navodi se da dve godine, uprkos obavezi, nije raspisivao konkurse.
Istraživači su izdvojili i 48 projekata koji, kako tvrde, nisu smeli da se nađu na konkursu: organizacije nisu bile registrovane ili su imale blokirane račune u Agenciji za privredne registre, nisu imale finansijske izveštaje ni prethodne aktivnosti, ili im delatnost ne spada u oblast kulture. Za te projekte izdvojeno je ukupno 33 miliona dinara.
Pokrajinski sekretarijat za kulturu ove godine je izdvojio 3,4 miliona evra, ali su zabeležena izdvajanja i za organizacije iz drugih delova Srbije. Zilion film je od 2021. do 2024. dobio 51 milion dinara, a Beogradski festival igre 67,5 miliona. U fokusu analize našao se i konkurs za izložbu „Ekspo 2027”, koji je, kako je istaknuto na konferenciji, viši od gradskog budžeta za Užice, Vranje i Novi Pazar. Dvadesetak festivala u poslednje dve godine nije održano, prestalo je da postoji ili je održano bez finansijske podrške.
Šta kažu oni koji rade na sceni?
Virdžinija Đeković Miketić, članica Upravnog odbora Asocijacije NKSS, predstavila je anketu inicijative Zajednica umetnosti i kulture. Ona svedoči o pritiscima u ustanovama kulture, usmerenim ka radnicima i umetnicima koji odlaze na studentske proteste i javno iznose stavove, naročito u malim sredinama. Upozorila je na slučajeve otkaza bez pravno validnog razloga, neprodužavanja ugovora o radu i čestih otkazivanja angažmana, kao i na njihov uticaj na mentalno zdravlje ljudi koji su godine rada uložili u kulturu.
Marijana Cvetković, suosnivačica Stanice, servisa za savremeni ples, kazala je da su mnoge organizacije nezavisne scene zbog finansijske marginalizacije gotovo prestale da rade. Prema njenim rečima, u velikom delu scene vizuelnih umetnosti, u nezavisnoj pozorišnoj produkciji i u celoj plesnoj sceni urušio se svaki vid stvaralaštva. Taj kreativni kapacitet, dodala je, prelio se u građansku i studentsku borbu, a kultura otpora proširila se na čitavo polje kulture, u kojem institucije i nezavisni sektor čine jedinstven front otpora.



