Srpske NovineSrpske Novine

Zafranović otvorio 53. Fest, na bini i preživeli logoraši

Premijerom filma Zlatni rez 42: Djeca Kozare otvoren je 53. Fest u Sava centru, a posle projekcije publika je na nogama dočekala preživele logoraše i decu Kozare.

Ivana Veljković4 min čitanja0
Podeli
Otvaranje 53. Festa u Plavoj dvorani Sava centra, kadar sa Instagram naloga festivala
Otvaranje 53. Festa u Plavoj dvorani Sava centra, 2. oktobra 2026./ Foto: Printscreen Instagram/fest_belgrade
Komentari…

Publika u Plavoj dvorani Sava centra dočekala je na nogama šestoro ljudi koje je voditeljka u petak uveče pozvala na binu, odmah posle projekcije filma Zlatni rez 42: Djeca Kozare. Imenovala ih je jednog po jednog: Slavko Milanović, Jelena Radojičić, Gojko Rončević, Stojan Subotić, Vlajko Kaurin i Milanko Čekić, predsednik Udruženja žrtava i potomaka Jasenovca. Tako je 2. oktobra 2026. otvoren 53. Međunarodni filmski festival Fest, koji traje do 11. oktobra.

Voditeljka, čije ime izveštaji ne navode, predstavila ih je rečima: „Oni su poslednji živi svedoci stradanja, bivši logoraši i deca Kozare, ljudi koji u sebi nose sećanje na najstrašnije logore u istoriji ovih prostora.“ Izveštaj Telegrafa beleži da je publika preživele iz logora Jasenovac pozdravila stojećim ovacijama.

Ko je izašao na binu

Pre logoraša na scenu je izašla ekipa filma, uz neprekidan aplauz. Među njima su bili najmlađi protagonisti Milica Stanković (Zora), Vuk Trnavac (Bajo), Nemanja Stanković (Mićko) i Ilija Milošević (plavi dečak), zatim Tara Malić, Dea Medaković, Eva Ras, Mina Sovtić, Katarina Radivojević i Ana Sakić, kao i glavna producentkinja Aleksandra Martinović, direktorka Direkcije za multimediju Telekoma Srbije. Radivojević i Sakić su, dakle, bile na bini kao deo glumačke ekipe, a ne u publici.

Na crvenom tepihu pred početak programa zvanice su, prema Telegrafu, pozirale foto-reporterima. Među njima su bili Matija Bećković, Dušan Dule Savić, Iva Štrljić, Marko Đurić i Ivana Žigon.

Zafranović je govorio dva puta

Reditelj Lordan Zafranović obratio se publici pre projekcije i posle nje. Pre filma je upozorio gledaoce: „Želim da se nekako pripremite na film koji je dosta težak.“ Dva medija nisu ga prenela istim rečima, pa Telegraf beleži varijantu „film koji je izuzetno težak, ali traje onoliko koliko je morao da traje“. Zahvalio se koscenaristi Arsenu Dikliću, a o Festu je rekao da je ovde prisutan duže od četrdeset godina. U Republikinom izveštaju stoji i da je prvi put došao 1971, pre završetka akademije, kada je gledao velike autore, među njima Felinija.

Oko toga kada je film izabran za otvaranje izveštaji se razilaze. Prema Republici, Zafranović je rekao: „Drago mi je da je film prikazan ovde; selektor ga je pogledao pre sedam ili osam meseci i odmah me zamolio da se film prikaže na Festu.“ Telegraf iste reči beleži drugačije: „Selektor je pre mesec i po dana doneo odluku da film prikaže ovde.“ Festival je otvorio rečima: „Sa tom čašću festivala u srcu, proglašavam ovaj prelepi festival otvorenim!“ Republika beleži i da je rekao: „Meni je taj kosmos dao snagu kao da je neke stvari on sam pisao, a ja sam bio samo instrument.“

Posle projekcije uzeo je reč ponovo, vidno dirnut, i govorio o filmu kao o dugogodišnjem poslu:

Ovaj film je bio neki moj dugogodišnje istraživanje tog zla Jasenovca. I nekako je prigoda za oprost. Ja na neki način ne mogu kleknuti da zamolim za oprost vas. Ali… ali mogu sa ovim filmom. To je jedino što ja mogu napraviti.

Film je opisao kao „neku vrstu upozorenja, kao neku vrstu… krika protiv zla“. Zahvalio je ekipi i onima koji nisu bili u dvorani, rekavši da su mu „isto tako pomogli, koji su isto tako veliki umjetnici, ali… bili su spriječeni“. Dodao je da je snimanje trajalo „dugo, predugo“ i da se prvo borio sa finansijama, pa sa raznim problemima produkcije.

Pisma Mihalkova i Kusturice

Na otvaranju su pročitana pisma reditelja Nikite Mihalkova i Emira Kusturice. Mihalkov je u pismu naveo:

Dragi moji srpski prijatelji, pogledao sam film Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42: Djeca Kozare“ i mogu reći da je to vanredno važno istorijsko i umetničko delo. Možemo samo zamisliti koliko je teško ovakvom ostvarenju da se probija kroz savremenu kinematografiju i koliko će takvo delo izazvati reakcije onih koji su činili ovakva zlodela. Tim pre nužno je da ovaj film pogledamo i da ga doživimo. Takvo ostvarenje za srpski narod, ali i za čitav slovenski svet, predstavlja svetionik prema kome bi trebalo da se upravljamo. Samo postojanje ovog filma predstavlja istinski umetnički i građanski podvig reditelja. Čestitam Lordanu Zafranoviću i svima vama na ovom izuzetnom ostvarenju.

Kusturica je u svojoj poruci napisao:

Lordan je napravio film kao da ima 23 godine. Roknuo ga je iz sveg mozga, to je krik! Ovo je izrazito autorski film i sublimacija je Lordanovog celokupnog opusa, od amaterskih dana nadalje. Nikada nisam gledao ovakav film; ovo je povratak autorskom i pravom filmu, Lordan je vratio mizanscen rediteljima. Po načinu na koji je shvatio filmsku mitologiju, ovaj film i jeste mitologija. Lordan je ovim delom na najveličanstveniji način odao poštu srpskom narodu, onako kako to niko do sada nije uradio, a srpski narod to zaslužuje.

Program, žiriji i nagrade

Umetnički direktor Dragan Jeličić predstavio je ovogodišnji program: više od sto filmova u deset selekcija i deset gala projekcija, uz retrospektive američkog nezavisnog filma sa Sandensa, britanske kinematografije i dela Pola Morisa.

Reč na ovom festivalu jeste i biće slobodna i filmska. Pred publikom je preko stotinu filmova u deset selekcija, uz deset velikih gala projekcija. Pored takmičarskih programa, tu su i atraktivne retrospektive posvećene američkom nezavisnom filmu sa Sandens festivala, kao i britanskoj kinematografiji i delima Pola Morisa.

Jeličić je dodao da će se svake večeri oko 23 časa u noćnom terminu prikazivati po tri filma. Predstavljeni su i žiriji. U evropskom takmičarskom programu odlučuju Jani Bojadži, Boris Trbić i predsednik Jasmin Duraković. Glavni takmičarski program ocenjuju Salin Salim Salini, Martin Milinković i predsednik Raša Radović, a program Fest fokus Slavica Rogan, Rujana Jeger i predsednik Đanluka Kurti. Dodeljuju se i tradicionalne nagrade: „Milutin Čolić“ lista Politika za najbolji srpski film, nagrada Fondacije „Nebojša Đukelić“ za najbolji regionalni film i „Slobodan Novaković“ Društva filmskih kritičara Beograda za najbolji debitantski film.

Šta u izveštajima sa otvaranja ne stoji

Pre otvaranja pisali smo o najavi festivala i o pozivu Beadera na bojkot. U izveštajima Telegrafa i Republike sa otvaranja nema reči o protestu ni o bojkotu, pa o tome za sada nema šta da se doda.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstBitorajac i Lučev poriču pretnje pred otvaranje FestaDvojica hrvatskih glumaca iz filma „Zlatni rez 42“ kažu da im niko nije pretio, dok njihov kolega Irfan Mensur veruje da je nekima prećeno i da će tepih imati dva do tri glumca.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Predsednički izbori: kalendar rokova do 27. decembra
  2. Dunav osiguranje: krivična prijava zbog 102 štaba SNS
  3. Predsednik Skupštine Srbije bira se u utorak, ime nepoznato
  4. Studentska lista: Beograd na vodi i Ekspo 2027 na reviziju
  5. Jovanov: bez prenosa na RTS-u ne zna da li će biti sednice

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.