Pomračenje Sunca 12. avgusta vidi se i iz Srbije, delimično
Mesečeva senka 12. avgusta prelazi Grenland, Island i Španiju. Iz Srbije se vidi delimično pomračenje Sunca, nisko nad zapadnim horizontom, i to nekoliko minuta pre zalaska.

Potpuno pomračenje Sunca dogodiće se u sredu, 12. avgusta, i biće prvo potpuno pomračenje vidljivo sa evropskog kopna posle onog od 11. avgusta 1999. Mesečeva senka kreće iz okoline severnog pola, prelazi severnu Rusiju, Grenland, Island i Atlantik, pa izlazi na kopno u severnoj Španiji i na malom delu Portugalije. Stazu dugu 8.260 kilometara senka pređe za oko sat i po. Iz Srbije se totalitet ne vidi. Ovde ostaje delimična faza, nisko nad zapadnim horizontom, tik pred zalazak Sunca.
Najduži totalitet traje 2 minuta i 18 sekundi i pada zapadno od obale Islanda, iznad otvorenog mora. U Španiji je kraći, oko jednog minuta, jer je Sunce tamo već pri samom zalasku. Po podacima NASA-e, delimična faza se vidi sa Aljaske i iz Sibira, iz većeg dela Kanade, sa severa Sjedinjenih Država, iz velikog dela Evrope i sa severozapada Afrike. Zaklonjenost Sunčevog diska ide od 94 odsto u Dablinu i 83 odsto u Oslu, preko 18 odsto u Montrealu i 9 odsto u Njujorku, do svega 2 odsto u Norfolku u Virdžiniji.
Španija je poslednji put imala potpuno pomračenje na kopnu 17. aprila 1912, dva dana posle potonuća Titanika, ako se ne računaju Kanarska ostrva.
Koliko se pomračenje Sunca vidi iz Srbije?
Procene za Srbiju se razlikuju i moraju se razdvojiti, jer ne mere istu stvar. N1 navodi da će Mesec u Beogradu zakloniti oko 27 odsto Sunčevog diska, u Novom Sadu oko 35, a u Subotici oko 43 odsto, što je najviše u zemlji. Astronomski magazin za Vojvodinu i severozapadnu Srbiju daje 15 do 20 odsto Sunčevog prečnika, odnosno 14 do 19 odsto površine diska, uz svega nekoliko procenata ka istoku zemlje.
Procenat prečnika i procenat površine diska nisu ista veličina, pa se te brojke ne mogu nizati jedna uz drugu kao da govore o istom. Zajedničko im je jedino to da je zaklonjenost najveća na severu Vojvodine i da opada kako se ide ka jugoistoku.
Za Novi Sad delimično pomračenje počinje oko 19.25, maksimum je oko 20.17, a Sunce zalazi nekoliko minuta kasnije. Kraj pojave se odigrava ispod horizonta i ne može se videti. Zato je za posmatranje potreban otvoren pogled ka zapadu, van naselja ili sa uzvišenja. Sa terase okrenute na drugu stranu neće se videti ništa.
Šta naučnici rade tog popodneva
NASA i Evropska svemirska agencija lansiraju preko 60 balona na velikoj visini, iz Španije i sa Islanda, da bi merile šta se dešava sa atmosferom dok senka prolazi. NASA šalje i avion na velikoj visini sa četiri kamere koje Sunčevu koronu snimaju u devet talasnih dužina. Pošto avion leti u smeru kretanja senke, totalitet mu se produžava na oko tri minuta.
Anđela De Žarden sa Državnog univerziteta Montane objasnila je u izjavi za Asošijeted pres zašto se toliko truda ulaže u pojavu koja nigde ne traje duže od dva i po minuta:
Par minuta nije mnogo vremena, ali je i dalje sasvim dovoljno da utiče na atmosferu.
Slično je poručio i Amir Kaspi iz Jugozapadnog istraživačkog instituta: “Tačno je da je pomračenje kratko, ali je i dalje neverovatno vredno.” Evropska svemirska agencija prenosiće sa opservatorije Havalambre i iz Leona, a satelitski par Proba-3, koji veštački pravi pomračenje u orbiti, pokušaće merenja pre i posle prirodnog. NASA-in prenos počinje u 19.15 po srednjeevropskom letnjem vremenu.
Iste večeri i Perseidi
Noć između 12. i 13. avgusta je i maksimum roja Perseida. Mesec je tada mlad i ne osvetljava nebo, pa se sa tamnih lokacija očekuje 30 do 50 meteora na sat. Ko iz Vojvodine isprati zalazak Sunca sa otvorenog mesta, ostaje na istom mestu i za meteore, bez seljakanja.
Zaštita nije opciona
Delimična faza se sme gledati isključivo kroz naočare sa oznakom ISO 12312-2. Obične sunčane naočare, zadimljeno staklo i rendgenski snimci ne štite mrežnjaču. Teleskop, dvogled i foto-aparat traže poseban solarni filter na ulaznom otvoru, a ne filter na okularu. Najsigurnija metoda ostaje projekcija Sunčeve slike na zaklon iza okulara.
Sve ono zbog čega ovo pomračenje ulazi u naučni program, dakle korona, pad temperature i poremećaj u jonosferi, vezano je za pojas totaliteta, a ne za delimičnu fazu koja se vidi odavde. Iz Srbije se 12. avgusta neće smračiti niti će se videti korona. Videće se zasečen Sunčev disk nad zapadnim horizontom, i to kratko.
Sledeća prilika je bliža nego što izgleda. Španija dobija novo potpuno pomračenje već 2. avgusta 2027, sa maksimumom od 6 minuta i 23 sekunde, a 26. januara 2028 i prstenasto. Za našu geografsku širinu i dalje važi ono što je važilo posle 1999: potpuna faza se ne čeka kod kuće, nego se putuje do pojasa.



