Venera večeras najsjajnija na zapadnom nebu, magnituda -4,8
Venera 18. septembra dostiže najveći sjaj ove večernje pojave, magnitude -4,8. Traži se nisko iznad zapadnog horizonta odmah posle zalaska Sunca, a izvori se ne slažu oko tačnog sata vrhunca.

Venera danas, 18. septembra 2026. godine, dostiže najveći sjaj u ovoj večernjoj pojavi. Prema podacima sajta EarthSky, planeta vrhunac sjaja dostiže u 23 časa po svetskom vremenu (UTC), što je u Srbiji jedan sat posle ponoći, 19. septembra. Do tog trenutka Venera je kod nas već zašla iza horizonta, pa se pojava u praksi prati večeras, odmah posle zalaska Sunca, dok je planeta još dovoljno visoko da se vidi.
Časopis Astronomy za isti dan navodi drugačiji sat, 21 čas po istočnoameričkom letnjem vremenu, što preračunato u svetsko vreme pada tek posle ponoći između 18. i 19. septembra, oko dva sata kasnije od podatka koji navodi EarthSky. NASA u svom mesečnom pregledu neba za septembar samo kaže da Venera vrhunac sjaja dostiže 18. septembra, bez preciznog sata. Sve tri institucije se slažu oko brojke koja opisuje sam sjaj, magnitude -4,8, razlika je samo u trenutku kada se taj vrhunac matematički računa.
Posle Sunca i Meseca, Venera je treći najsjajniji objekat na nebu, podseća EarthSky. Magnituda -4,8 znači da je planeta znatno sjajnija od bilo koje zvezde na nebu, uključujući Sirijus, inače najsjajniju zvezdu noćnog neba. NASA poručuje da posmatrača neće mučiti potraga, planeta se izdvaja kao blistava tačka svetlosti nisko iznad zapadnog horizonta i lako natkriljuje sve zvezde u svojoj okolini, pa je dovoljno pogledati golim okom nisko iznad zapadnog i jugozapadnog horizonta, odmah posle zalaska Sunca.
Prema Astronomy-jevom nedeljnom pregledu neba, Venera se dvadeset minuta posle zalaska Sunca nalazi oko 7 stepeni iznad jugozapadnog horizonta, u jugoistočnom delu sazvežđa Devica, i u međuvremenu se dobrano udaljila od zvezde Spike. Zalazi otprilike 70 minuta posle Sunca, pa je za posmatranje potreban čist pogled na horizont, bez zgrada i drveća koje bi ga zaklonile. Podatak o 70 minuta odnosi se na geografsku širinu za koju piše američki časopis, tako da se tačno vreme zalaska kod nas može donekle razlikovati.
Kroz teleskop Venera sada izgleda kao uzan srp. Astronomy navodi da je disk širok oko 39 lučnih sekundi i osvetljen oko 25 odsto, dok EarthSky govori o disku od oko 40 lučnih sekundi, bez preciznog podatka o osvetljenosti. Baš ta kombinacija, relativno veliki prividni prečnik i usko osvetljen srp, prema objašnjenju EarthSky-ja daje Veneri najveći sjaj u ovom delu njene orbite oko Sunca.
Do najvećeg sjaja dolazi otprilike pet nedelja pre i posle donje konjunkcije, trenutka kada Venera na svojoj putanji prolazi između Zemlje i Sunca. Ta konjunkcija je zakazana za 23. i 24. oktobar 2026. godine, posle čega planeta prelazi sa večernjeg na jutarnje nebo. Sledeći put će Venera dostići najveći sjaj ujutru, 29. novembra 2026. godine, dok će na večernjem nebu ovoliko sjajna ponovo biti tek u aprilu 2028, prenosi EarthSky.
Šta se još dešava na nebu ove nedelje
Isti dan nosi i druge događaje. Mesec je u prvoj četvrti u 16.44 časova po istočnoameričkom vremenu, odnosno u 22.44 časa u Srbiji, piše Astronomy. Nešto kasnije, u 23 časa po istom vremenu, što je 5 sati ujutru 19. septembra kod nas, Mesec prolazi kroz apogej, najudaljeniju tačku svoje putanje od Zemlje, na 251.171 milju, odnosno oko 404.000 kilometara.
Sutra, 19. septembar, obeležava se Međunarodna noć posmatranja Meseca, navodi NASA, kada klubovi amaterske astronomije širom sveta pozivaju ljude da pogledaju u nebo i saznaju više o Mesecu. Tri dana kasnije, 22. septembra, nastupa ravnodnevica i na severnoj hemisferi počinje astronomska jesen, dok na južnoj počinje proleće.
Dva pojma se ovde lako mešaju, pa ih treba razlikovati. Najveći sjaj Venere nije isto što i njeno najveće približavanje Zemlji ili najveći prividni prečnik diska, do toga dolazi u drugoj fazi orbite. Reč je o kombinaciji veličine osvetljenog dela diska i njegove ukupne površine u datom trenutku, i baš zato se taj vrhunac ne poklapa ni sa donjom konjunkcijom ni sa najvećom elongacijom Venere od Sunca. Sam trenutak matematičkog vrhunca ostaje, kako pokazuje razlika između EarthSky-ja i Astronomy-ja, stvar različitih proračuna, pa za posmatrače praktičan savet ostaje isti: pogledati zapadno nebo odmah posle zalaska Sunca u narednih nekoliko večeri, dok je razlika u sjaju od dan do dan još uvek zanemarljiva.



