Lokalni izbori: SNS slabiji u osam od deset opština
Dva meseca posle martovskog ciklusa, izborni rezultati pokazuju pad glasova za vladajuću stranku, opozicija najavljuje konsolidaciju za jesen.

Dva meseca posle lokalnih izbora održanih 29. marta u deset jedinica lokalne samouprave, podrobnija analiza glasanja koju su sproveli novinari portala N1 i istraživačka grupa CRTA, pokazuje da je vladajuća Srpska napredna stranka zabeležila pad broja glasova u osam od deset opština u poređenju sa lokalnim ciklusom iz 2022. godine. Pad se, u pojedinim opštinama, kreće i do 20 procenata, navodi se u depeši N1 iz aprila, na osnovu zvaničnih rezultata Republičke izborne komisije.
Glasanje je obuhvatilo Grad Bor, opštine Smederevska Palanka, Bajina Bašta, Kula, Lučani, Aranđelovac, Kladovo, Knjaževac i Majdanpek, kao i gradsku opštinu Sevojno, dok je predsednik Republike Aleksandar Vučić istog uveče proglasio pobedu koalicije oko SNS u svih deset jedinica. Izlaznost je u nekim opštinama prešla 70 procenata, što su, kako navodi RT Balkan, znatno veće cifre od poslednjih lokalnih ciklusa i pokazatelj povišenog interesa biračkog tela.
Šta podaci po opštinama govore o jesenjim izborima?
U Kladovu i Bajinoj Bašti, koje važe za tradicionalna uporišta SNS-a, koalicija je zadržala apsolutnu većinu, ali sa značajno smanjenim brojem glasova u apsolutnom iznosu. U Aranđelovcu i Smederevskoj Palanci, prema podacima CRTA, opozicione liste sastavljene od kandidata povezanih sa studentskim blokom porastle su iznad 30 procenata, što je rezultat koji prevazilazi sve nedavne lokalne nadmetaje. U Boru i Majdanpeku, gradovima sa istorijom industrijskih protesta, podrška vlasti je opala, ali je razlika prema opoziciji ostala dvocifrena.
Zoran Lutovac iz Demokratske stranke ocenio je da je martovski ciklus pokazao da “vladajuća koalicija više nije sposobna da dobija slobodne izbore bez upotrebe državnih resursa”, pozivajući se na nalaze posmatračkih misija o pritisku na zaposlene u javnom sektoru. Marinika Tepić iz Stranke slobode i pravde dodala je da bi konsolidacija opozicionih lista za parlamentarne izbore mogla preslikati i nadgraditi martovski trend.
Sa vladajuće strane, predsednica Skupštine Ana Brnabić iznela je ocenu da je SNS i dalje “ubedljivo najjača politička snaga u Srbiji” i da pad u pojedinim opštinama spada u prirodne oscilacije lokalne politike. Šef poslaničke grupe SNS Milenko Jovanov dodao je da bi javnost trebala da poredi “stvarne rezultate, a ne propagandu”, navodeći da su koalicioni partneri sačuvali većine u svim odbornicima.
Sa pozicije nezavisnih posmatrača, Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost zabeležio je da su izbori 29. marta bili obeleženi nasiljem, pritiscima i nejednakim uslovima kampanje, što je ozbiljno narušilo poverenje u izborni proces. Helsinški odbor naveo je u svom izveštaju da je pad broja glasova za SNS u sredinama gde su zabeleženi incidenti pokazatelj da deo birača kažnjava bahato ponašanje stranačkih aktivista.
Po našim saznanjima, iz stranačkih vrhova SNS i Saveza za pobedu Srbije, priprema za parlamentarne izbore već je u toku, sa testiranjem kandidatura u opštinama koje su u martu pokazale najveće pomake. Definitivnu sliku biračkog raspoloženja, kako se očekuje, daće tek prva agencijska istraživanja posle zvaničnog raspisivanja parlamentarnih izbora, koje je predsednik najavio za jesen.
Sa stručne strane, profesor Fakulteta političkih nauka Despot Kovačević izneo je u izjavi za list Vreme analizu prema kojoj su martovski rezultati pokazali da “lokalna mreža SNS-a i dalje funkcioniše”, ali da glasači sve više kažnjavaju kandidate koji se vežu za incidente i konflikte u lokalnoj politici. Sociološkinja Smiljka Tomanović je ocenila da bi sledeći ciklus mogao otvoriti prostor za nezavisne kandidate iz studentskih krugova, posebno u urbanim sredinama gde je protestna mobilizacija najjača. Iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost, najavljen je za 12. jun panel diskusija o pripremi posmatračke misije za jesenje glasanje, što se može videti kao pokušaj da se rano postave standardi za nadgledanje izbornog procesa.
Naredna referentna tačka jeste sednica Republičke izborne komisije zakazana za 30. maj, na kojoj će se razmatrati izveštaji o sprovođenju lokalnih izbora i predlozi za usaglašavanje procedura sa izmenama izbornih zakona o kojima trenutno raspravlja Skupština.



