Rušenje na Gazivodama stiglo do Evropskog parlamenta
Lideri Platforme za evropsku Srbiju traže od Brisela zaštitu imovinskih prava Srba na Kosovu, posle rušenja 17 objekata na Gazivodama i pošto raniji poziv EU na obustavu nije uvažen.

Četvorica lidera opozicione Platforme za evropsku Srbiju uputila su 2. avgusta pismo institucijama Evropske unije i poslanicima Evropskog parlamenta, u kojem traže da Brisel insistira na zaštiti imovinskih i drugih prava srpske zajednice na Kosovu. Neposredan povod je rušenje na Gazivodama, koje na obali jezera traje od kraja juna.
Pismo su potpisali Zdravko Ponoš, predsednik Srbija centra, Pavle Grbović, predsednik Pokreta slobodnih građana, Dragan Đilas, predsednik Stranke slobode i pravde, i Goran Ješić iz pokreta Solidarnost. U dokumentu se navodi da su objekti uklanjani bez odgovarajućih sudskih odluka i uz kršenje zakonskih procedura, a samo jezero se opisuje kao područje od strateškog, ekološkog, ekonomskog i društvenog značaja.
Šta opozicija traži od Evropske unije
Potpisnici od Unije očekuju da od vlasti u Prištini zatraži poštovanje vladavine prava i preuzetih međunarodnih obaveza. Rušenje vikendica, ugostiteljskih objekata i hotela Jezero u pismu je navedeno kao najsvežiji primer, ali ne i jedini.
Kao dodatni razlozi za zabrinutost navode se:
- Zajednica opština sa srpskom većinom, koja ni posle godina dijaloga nije formirana
- zatvaranje institucija koje srpskoj zajednici pružaju osnovne javne i socijalne usluge
- ukidanje upotrebe dinara u platnom prometu
- ograničenje dopremanja robe iz centralne Srbije
- mere koje utiču na položaj Srpske pravoslavne crkve
Nabrajanje nije slučajno složeno. Potpisnici tako traže da se rušenje kod jezera ne čita kao izolovan upravni postupak, nego kao deo niza poteza prema srpskoj zajednici, a Zajednicu opština u tom nizu izdvajaju kao neispunjenu obavezu iz dijaloga Beograda i Prištine.
Kako je tekla akcija na obali jezera
Uklanjanje objekata sprovodi regionalno vodovodno preduzeće Ibar-Lepenac, uz asistenciju Kosovske policije. Preduzeće tvrdi da se ruši bespravna gradnja u zaštitnoj zoni akumulacije i najavljuje nastavak.
Radnici tog preduzeća su 21. jula počeli rušenje desetak vikendica u Čečevu, na obali Gazivoda kod Zubinog Potoka. Vlasnicima je prethodno ostavljen rok od 15 dana da iznesu stvari. Krajem meseca je srušen i hotel Jezero, po redu 17. objekat na tom području, a taj broj je saopštila kosovska ministarka životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture Fitore Pacoli, uz najavu da se akcija nastavlja bez kompromisa.
Vlasnici hotela su tada podsetili da je pred sudom zakazano ročište za 12. avgust, koje je trebalo da razjasni vlasništvo nad zemljištem i objektom. Bageri su došli pre tog datuma.
Zašto pismo ide Briselu, a ne Prištini?
Zato što je Brisel već jednom reagovao i to bez efekta. Kancelarija Evropske unije na Kosovu i Ambasada Nemačke u Prištini tražile su momentalnu obustavu rušenja kod jezera, uz upozorenje na ozbiljna pitanja vladavine prava. Rušenje je nastavljeno.
Otuda i formulacija iz pisma, koja od Unije ne traži poziv nego insistiranje. Razlika između te dve reči je čitava politička razlika. Poziv je stav, insistiranje podrazumeva instrument, a instrumenti koje Unija prema Prištini ima vezani su za mere koje su joj ranije uvedene i za dinamiku evropskog puta.
Pismo ima i domaću dimenziju. Platforma za evropsku Srbiju zvanično je predstavljena u junu ove godine, kao proevropska koalicija Srbija centra, Stranke slobode i pravde i Pokreta slobodnih građana, uz učešće Solidarnosti, i formirana je sa pogledom na naredni izborni ciklus. Kosovo je tema koju vlast po pravilu drži za sebe i na kojoj opoziciju najčešće optužuje za popustljivost prema Zapadu. Obraćanje evropskim institucijama povodom imovine Srba na severu Kosova je pokušaj da se ta podela pomeri, jer poruku ovog puta ne šalju iz Beograda ka Briselu preko posrednika, nego direktno i pod svojim imenom.
Ostaje pitanje šta se dešava sa objektima čiji je status i dalje sporan. Ibar-Lepenac je najavio da akcija ide dalje, ministarstvo u Prištini je već pomenulo akumulacije Batlava i Badovac kao sledeće na redu, a ročište u sporu oko hotela Jezero zakazano je za 12. avgust, deset dana posle pisma koje je otišlo u Brisel.



