Smederevac: 19 prijava protiv Informera stiglo u jednom danu
Predsednik Saveta REM kaže da prijave obrađuje oko četvoro ljudi u rokovima od 48 do 72 sata, a na sednici 9. oktobra nijedna mera nije dobila većinu.

Predsednik Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Stevica Smederevac izjavio je 10. oktobra za agenciju FoNet da je regulator tokom izborne kampanje zatrpan prijavama, najviše protiv televizije Informer. Kao primer naveo je da je u samo jednom danu stiglo 19 prijava protiv te televizije. Dan ranije, 9. oktobra, Savet nije izglasao nijednu od mera predloženih za Informer, B92, TV Prvu i K1.
O pokretanju postupka protiv šest televizija zbog maloletnika pisali smo ranije. Ovo je nov razvoj: brojke o opterećenju regulatora i objašnjenje zašto sednica nije donela odluke.
Ko obrađuje prijave i koliko imaju vremena?
Prema Smederevcu, prijave analizira oko četvoro ljudi, a izveštaje moraju da pripreme u roku od 48 do 72 sata. Zbog toga, kako je naveo, nemaju dovoljno vremena da uporede slične situacije iz prethodnih izbornih ciklusa, međunarodnu regulativu i sve okolnosti važne za odlučivanje. REM zato angažuje zaposlene iz drugih službi, što dodatno opterećuje redovan nadzor medijskih sadržaja.
Smederevac je rekao da podržava pravo javnosti da prijavljuje sporne sadržaje, bez obzira na to da li je reč o javnim servisima, komercijalnim ili kablovskim emiterima. Upozorio je ipak da masovno podnošenje prijava, uz kratke rokove i ograničene kapacitete, može da dovede do svojevrsne paralize institucije i da obesmisli sam nadzor.
„Kada to postane karikatura tog procesa, onda i sve ono što mi radimo možemo nazvati karikaturom ponašanja REM i Saveta REM. Ovo juče je bila karikatura.“
Tim rečima Smederevac je zaključio izjavu za FoNet.
Zašto nijedna mera nije dobila većinu?
Na sednici su razmatrane mere prema četiri televizije. Smederevac je objasnio da članovi Saveta nisu uspeli da se dogovore: deo je predlagao strože mere, poput zabrane emitovanja programa od jednog do osam dana, dok su drugi smatrali da treba početi od blažih, korektivnih. Glasanje je, prema njegovim rečima, obavljeno bez prisustva javnosti.
Pozvao se na član 40 Zakona o elektronskim medijima, po kojem se cene ranije ponašanje emitera, eventualne prethodne mere, saradnja sa regulatorom i postupanje posle izricanja mera. Zabrana programa u toku kampanje, izrečena kao prva mera bez razmatranja svih okolnosti, mogla bi, upozorio je, da ugasi program televizija sa nacionalnom pokrivenošću.
„Blaže mere ne znače protivljenje sankcionisanju, kao što ni predlog strože mere sam po sebi ne znači dosledniju primenu zakona.“
Tako je Smederevac ocenio odnos između blažih i strožih predloga za sankcije.
Šta je rečeno o Informeru na sednici?
Na sednici se raspravljalo o prijavi Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) protiv Informera. Direktor BIRODI-ja Zoran Gavrilović izneo je da je Aleksandar Vučić na toj televiziji predstavljen „kao koka-kola u svojoj reklami“, odnosno da je u više od 90 odsto slučajeva prikazan pozitivno. Dodao je da se članovi Srpske napredne stranke predstavljaju kao analitičari i da novinari iznose lične stavove.
Vlasnik Informera Dragan Vučićević ocenio je da je izveštaj stručne službe REM u tom slučaju „prepun mržnje“ i da njegov autor direktno diskriminiše tu televiziju. Rekao je i da u Srbiji nije na snazi „verbalni delikt“ i da nikome ne zabranjuje da misli drugačije od njega.
Smederevac je najavio da se nove prijave očekuju i narednih dana, zbog čega će Savet ponovo razmatrati ponašanje emitera.



