Srpske NovineSrpske Novine

VJT Beograd odbacuje sve navode Komisije u sedam predmeta

Tužioci iz sedam predmeta pojedinačno su osporili navode Komisije, a VJT tvrdi da izveštaj ruši samostalnost tužilaca i traži odgovornost za štetu.

Milan Stanković3 min čitanja0
Podeli
Više javno tužilaštvo u Beogradu
Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je 16. novembra objavilo analizu izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva/ Foto: Vreme
Komentari…

Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) objavilo je danas, 16. novembra 2026, celu analizu prvog izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, u kojoj javni tužioci iz svih sedam nadziranih predmeta pojedinačno osporavaju sve navode Komisije. Do sada je VJT na izveštaj od 10. novembra odgovorilo samo kratkim saopštenjem od 11. novembra.

Komisiju je formirao Vrhovni javni tužilac rešenjem broj 513/26 od 27. oktobra 2026. Njen izveštaj o nadzoru ima 23 strane, obrađuje sedam predmeta i kritikuje rad glavnog javnog tužioca Nenada Stefanovića i nekoliko tužilaca VJT Beograd. Komisija predlaže krivično gonjenje za zloupotrebu službenog položaja iz člana 359 stav 1 Krivičnog zakonika, disciplinske postupke uključujući razrešenje tužilaca, kao i dostavljanje izveštaja Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal.

Šta VJT tvrdi u analizi

Više javno tužilaštvo u analizi navodi da su izveštajem „ukinuti osnovni postulati i garancije samostalnosti javnih tužilaca, garantovani Ustavom i Zakonom o javnom tužilaštvu“. Tužilaštvo se žali i da Komisija nije dala priliku da se izjasni pre objavljivanja izveštaja, zbog čega su izjašnjenja tužilaca sada uključena u analizu.

Težište odbrane je u načinu na koji je izveštaj napisan. VJT ocenjuje da Komisija predlaže teške mere bez utvrđenih činjenica:

Komisija ni sama ne kaže da je nešto utvrdila, već da „smatra“

Reč je o rečenici iz analize koja se odnosi na predlog krivičnog gonjenja i najtežu disciplinsku sankciju. Isti tekst dodaje da bi „ovakav Izveštaj možda mogao da se opravda da dolazi od strane laičke javnosti“, ali ne kada ga potpisuju najviši predstavnici javnotužilačke profesije. Predlog da se izveštaj dostavi Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal VJT naziva „pravnim nonsensom“.

Tužilaštvo se poziva i na član 57 Zakona o javnom tužilaštvu, po kome nosilac javnotužilačke funkcije ne može da odgovara za mišljenje ili odluku, osim ako učini krivično delo kršenja zakona od strane sudije ili javnog tužioca iz člana 360 Krivičnog zakonika. Taj član VJT opisuje kao poseban zakon (lex specialis) za sve nosioce pravosudnih funkcija.

Zvučni top: šta stoji u spisima

Poseban deo analize odnosi se na predmet „zvučni top“, odnosno skup od 15. marta 2025. Prema VJT, spisi sadrže 151 izjavu učesnika skupa, 133 lekarska izveštaja, više od 70 audio i video snimaka, snimke gradskih kamera, 33 dopisa MUP-a, BIA i Ministarstva odbrane, kao i analizu Vojnotehničkog instituta.

VJT navodi i da je proizvođač uređaja LRAD, kompanija Genasys, saopštio da taj sistem na skupu nije korišćen, te da Komisija to saopštenje nije pomenula. Tužilaštvo dodaje da će provere biti nastavljene ako se pojave dokazi o izvršenju krivičnog dela.

Brojke o opterećenju

U analizi su i podaci o radu tužilaštva. U VJT Beograd radi 75 nosilaca javnotužilačke funkcije od 103 sistematizovana mesta, a taj broj je 2023. i 2024. bio znatno manji. U 2025. formirano je 19.151 predmet, od kojih je na kraju godine 4.333 ostalo nerešeno, dok je od početka 2026. formirano 16.202 predmeta. Zato VJT smatra upitnim kako je Komisija na uzorku od sedam predmeta uočila „sistemske obrasce“ u postupanju glavnog tužioca i pojedinih tužilaca.

VJT pominje i da je Stefanović na dužnost stupio 1. januara 2022. Iz toga, tvrdi tužilaštvo, proizlazi da Vrhovno javno tužilaštvo gotovo pet godina nije vršilo ovlašćenja na koja je zakonom obavezano, iako ima pristup aplikaciji SAPO u kojoj se nalaze svi predmeti VJT Beograd. Tokom Stefanovićevog mandata, navodi se, izdato je jedno obavezno uputstvo (predmet EPS) i dva rešenja o supstituciji: u predmetu Nadstrešnica i u predmetu protiv člana Komisije, tužioca Branka Stamenkovića. VJT kaže da bi i te tri odluke mogle biti predmet posebne analize.

U zaključku analize VJT ukazuje da je „ovakvo postupanje neprihvatljivo, a u najmanju ruku i opasno“, jer se i na VJT Beograd odnose sve ustavne i zakonske norme koje važe za ostale nosioce javnotužilačke funkcije.

Od 10. novembra do danas

Izveštaj Komisije objavljen je 10. novembra. VJT je sutradan, u saopštenju od 11. novembra, ocenilo da su njegova sadržina i zaključak „maliciozni“ i „neutemeljeni“, da narušavaju prezumpciju nevinosti i da su članovi Komisije prekoračili ovlašćenja. VJT je tada zaključilo da će izveštaj ući u istoriju javnotužilačke organizacije kao „najbrutalniji vid zastrašivanja“ svakog nosioca javnotužilačke funkcije.

Stefanović je 12. novembra ocenio da je jedini cilj Komisije targetiranje VJT Beograd i njega lično, kao glavnog javnog tužioca. Odgovor Komisije na današnju analizu nije bio dostupan u trenutku pisanja ovog teksta.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstStefanović prijavio Stamenkovića disciplinskom tužiocu VSTGlavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu optužuje člana Komisije za nadzor da je izjavama o paratužilaštvu prekršio Etički kodeks. To je njegov drugi potez protiv članova Komisije.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Studentska lista: Beograd na vodi i Ekspo 2027 na reviziju
  2. Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu ispražnjena
  3. Studentska lista: većina bira vrh Skupštine, SNS protestuje
  4. Grčka - Srbija: Orlovi u Volosu bez Živkovića i Dragojevića
  5. Kod Tutina automobil udario u konje, poginuo suvozač (19)

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.