Izrael udario jug Libana dok delegacije pregovaraju u Rimu
Izraelska vojska obnovila je udare na jug Libana i naložila stanovnicima Mansurija da krenu na sever, prvo takvo naređenje od juna, a radni dan pregovora u Rimu prekinut je tri sata ranije.

Izraelska vojska je u sredu naredila stanovnicima Mansurija da napuste kuće i krenu na sever, što je prvi takav nalog na jugu Libana od juna, a stigao je dok su izraelska i libanska delegacija sedele u američkoj ambasadi u Rimu, na drugom danu sedme runde razgovora koje posreduje Vašington. Za Beograd, koji već godinama prati kako se sporazumi postignuti pod stranim posredovanjem sprovode na terenu, ovo je poučan prizor: okvir potpisan u junu proverava se udarima usred pregovaračkog dana, a jedna od zemalja koje se pominju kao mogući kontrolor sprovođenja je Italija, članica EU koja je razgovore i ugostila.
Izraelske odbrambene snage su svoju akciju obrazložile kršenjem prekida vatre.
Kao odgovor na flagrantno kršenje prekida vatre od strane terorističke organizacije Hezbolah, vojska je počela precizne udare na jugu Libana.
Saopštenje je objavljeno ubrzo pošto je vojska poručila meštanima da se sklone. Libanski državni mediji navode da je u napadima poginula najmanje jedna osoba, dok je u zasebnom udaru povređeno jedanaest ljudi.
Mansuri, devet kilometara južno od Tira
Naredba je stigla preko naloga izraelske vojske na mreži X, a potpisala ju je portparolka za arapski jezik Ela Vaveja: „Radi vaše bezbednosti, morate odmah da napustite kuće i da krenete na sever.”
Mansuri leži oko devet kilometara južno od Tira i desetak kilometara severno od granice sa Izraelom, dakle na samoj ivici pojasa koji izraelska strana naziva bezbednosnom zonom i u kom njene jedinice i dalje operišu, dubine oko deset kilometara. Opština je stanovnicima još 22. juna poručila da mogu da se vrate kućama, uz molbu da izbegavaju deo mesta koji je u tu zonu upao. Selo je i posle toga bilo pod povremenim udarima i artiljerijskom vatrom.
Vremenski raspored čini priču neprijatnijom. Kancelarija UN za humanitarna pitanja saopštila je samo veče ranije da se više od 800.000 ljudi raseljenih ranijim borbama zaputilo nazad kućama posle zatišja, uz napomenu da je preko 360.000 i dalje van domova. Poziv na evakuaciju stigao je sutradan ujutro, na deonicu u koju su se ljudi tek vratili.
Zašto je izraelska delegacija tražila raniji kraj dana?
Izraelska strana je zatražila da se pregovarački dan u Rimu završi tri sata pre predviđenog. Izvor upućen u pregovore rekao je agenciji AFP da je šef izraelske delegacije, ambasador Izraela u Sjedinjenim Državama Jehiel Lajter, tu odluku obrazložio time što je libanska strana, kako je tvrdio, puštala obmanjujuća curenja informacija. Ne, dakle, događajima na terenu, mada su se udari odigrali istog dana. Treći i poslednji dan runde ostao je zakazan za četvrtak.
Sedma je ovo runda otkako je Hezbolah u martu uvukao Liban u bliskoistočni rat raketnom vatrom na Izrael, kao podršku svom pokrovitelju Iranu. Pet sesija održano je u Vašingtonu, a poslednje dve u Rimu. U junu su dve strane pristale na okvirni sporazum koji predviđa razoružanje Hezbolaha, postepeno povlačenje izraelskih snaga sa juga Libana i razmeštanje libanske vojske, sve to počev od probnih područja koja se zovu pilot zone.
Ali Taher i granica koja se pomerila u dnevnom redu
Prvi put od početka razgovora, prema visokom libanskom zvaničniku, izraelska delegacija je odustala od zahteva da se razoružanje Hezbolaha reši pre nego što se otvori pitanje granice. To je pomak u redosledu, ne u suštini, jer razoružanje ostaje uslov okvira.
Najspornija tačka je uzvišina Ali Taher kod Nabatije, strateški položaj za koji Izrael tvrdi da krije komandni centar i podzemna skladišta oružja Hezbolaha. Izraelska strana traži da to mesto obezbedi libanska vojska i demontira infrastrukturu pokreta, kao jednu od pilot zona. Bejrut odgovara da tamo nema izraelskih jedinica koje bi neko zamenio. Hezbolah, koji za pregovaračkim stolom ne sedi, poručio je da će se povući južno od reke Litani, ali da se severno od nje, gde je i Ali Taher, neće razoružati.
Libanska strana je predložila da sledeća pilot zona bude Kijam ili Bint Džbejl. U takvim područjima libanska vojska preuzima punu bezbednosnu odgovornost, uključujući i sprečavanje povratka Hezbolaha, u zamenu za ograničeno izraelsko povlačenje. Raniji rimski krug već je dao jedan takav rezultat, dogovor o izraelskom povlačenju sa oboda Zavtara al Garbije, posle čega se libanska vojska razmestila, a stanovnici su se vratili kada je teren pregledan i očišćen. Bejrut traži i da Izrael obustavi rušenja i bombardovanja velikog obima na jugu, od kojih je poslednje prošle nedelje pogodilo okolinu istorijske tvrđave Bofor.
Ko će potvrditi da je povlačenje izvršeno
U Rimu se razgovaralo i o imenovanju treće strane koja bi verifikovala izraelsko povlačenje i nadgledala preuzimanje tih područja od strane libanske vojske. Pojedini izveštaji pominju Italiju, čiji je ministar spoljnih poslova Antonio Tajani i učestvovao u organizaciji razgovora. Tajani je istog dana razgovarao sa iranskim kolegom i pozvao Teheran da zaustavi delovanje Hezbolaha, a u objavi neposredno pred izraelske udare izrazio je nadu da će pregovori doneti konkretne rezultate.
Portparol američkog Stejt departmenta Tomi Pigot naveo je da su razgovori usredsređeni na jače sprovođenje okvirnog sporazuma: mehanizam pilot zona, proveru razoružanja Hezbolaha i drugih bezbednosnih pretnji vezanih za Iran, kao i premeštanje izraelskih snaga sa juga, sa ciljem sveobuhvatnog bezbednosnog i mirovnog sporazuma.
Podeljen Liban za stolom i van njega
Cena rata je ono što razgovorima daje hitnost. Libanske vlasti saopštavaju da je u izraelskim napadima od marta poginulo 4.333 ljudi, a da je više od milion raseljeno. Izraelska vojska je u istom periodu izgubila 38 vojnika i jednog civilnog izvođača radova.
Politička podela u Bejrutu je otvorena. Lider Hezbolaha Naim Kasem pozvao je vladu da prestane sa ustupcima i ocenio da direktni pregovori Libanu ne donose ništa osim sramote i poniženja. Premijer Navaf Salam optužio je isti pokret da je zemlju uvukao u besmislene ratove. Pokret odbija i same direktne razgovore i predaju oružja.
Za četvrtak je zakazan poslednji dan runde i na njemu se meri jedna konkretna stvar: da li će uz Zavtar al Garbije stati još jedno ime na spisku pilot zona, Kijam ili Bint Džbejl. Ako ne stane, sedma runda ostaje zabeležena kao dan u kom je pregovarački sto skraćen za tri sata, a jedno selo na jugu dobilo nalog da se isprazni.


