Izraelski udari na jug Libana: 12 poginulih u Kfar Remanu
Izraelski udari na selo Kfar Reman na jugu Libana odneli su dvanaest života, među njima dvoje dece i bolničar. Za tri dana napada u regionu poginulo je najmanje 27 ljudi.

Izraelska avijacija je u noći između nedelje i ponedeljka izvela vazdušne udare na selo Kfar Reman u provinciji Nabatija, na jugu Libana, gde je prema podacima libanskog Ministarstva zdravlja poginulo ukupno 12 ljudi. Reč je o nastavku eskalacije koja na jugu Libana traje već tri dana, a koja, prema oceni libanskog predsednika, direktno ugrožava sporazum sklopljen uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.
Udar borbenog aviona na stambenu zgradu u Kfar Remanu, izveden posle ponoći, usmrtio je 11 ljudi, među njima dvoje dece, dok je petoro osoba ranjeno. U odvojenom napadu, dron je pogodio automobil u kojem su bili pripadnici sanitetske službe Skauti Risale, povezane sa pokretom Amal, i tom prilikom je poginuo najmanje jedan bolničar. Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da ta dva udara zajedno nose bilans od 12 poginulih.
Izraelska vojska navela je da su udari predstavljali odgovor na dva napada eksplozivnim dronovima koje je pokret Hezbolah izveo na izraelske vojnike, treći takav napad u nedelju dana, i istakla da nijedan njen vojnik nije povređen. Prema saopštenju vojske, gađani su pripadnici Hezbolaha koji su prenosili oružje, kao i skladišta oružja i komandni punktovi.
Udari nisu ograničeni na Kfar Reman. Izraelski avioni su tokom noći gađali i Nabatiju, Arab Salim i Deir al Zahrani, gde je napad usledio pošto je izraelska vojska prethodno izdala naredbu za evakuaciju stanovništva. Dan ranije, u Arab Salimu je poginulo najmanje sedmoro ljudi, a 20 je ranjeno. U selu Al Mansuri uništeno je blizu dve trećine kuća. Za tri dana napada na jugu Libana poginulo je najmanje 27 ljudi, a 69 je ranjeno, navodi libansko Ministarstvo zdravlja.
Ministarstvo je saopštilo i da je od 2. marta zabeleženo 179 izraelskih napada na ekipe hitne pomoći, u kojima je poginulo 135 zdravstvenih radnika, podatak koji pokazuje da napadi na medicinsko osoblje nisu izolovan slučaj nego deo šireg obrasca tokom ovogodišnje eskalacije. Prema istim podacima, izraelski udari na Liban su od početka eskalacije, ranog marta, usmrtili više od 4.350 ljudi i ranili preko 12.300.
Dopisnica Al Jazeere koja je izveštavala iz Kfar Remana opisala je da su neizvesnost i strah prevladavajući osećaj među meštanima juga Libana, jer su se ljudi, posle sporazuma potpisanog u junu, počeli vraćati u region i obnavljati kuće u nadi da će napadi prestati. Ekipe civilne zaštite su, prema tom izveštaju, na terenu ostale tokom cele noći, a njihov posao više nije spasilačka, nego operacija raščišćavanja i pronalaženja tela.
Libanski predsednik Jozef Aun ocenio je da napadi ugrožavaju okvirni sporazum. U razgovoru sa francuskim ministrom pravde Žeraldom Darmanenom, koji je boravio u poseti Libanu, Aun je rekao:
“Ovi napadi ciljaju proces okvirnog sporazuma i podrivaju sve napore da se zaustavi eskalacija na jugu Libana i u regionu u celini.”
Sporazum na koji se Aun poziva potpisan je u junu, uz posredovanje Vašingtona, i predviđa uspostavljanje takozvane pilot zone u kojoj bi libanska vojska razoružala Hezbolah, dok bi se izraelske snage povlačile iz preostalih pozicija na jugu Libana. Izrael, međutim, i dalje drži deo teritorije i sela na jugu zemlje i nije nastavio sa povlačenjem, dok njegova vojska saopštava da ostaje posvećena sporazumu, ali da će nastaviti da, kako navodi, uklanja pretnje od Hezbolaha.
Odvojeno, u ponedeljak su dva izraelska vojnika lakše ranjena u sukobu sa pripadnikom Hezbolaha u blizini tvrđave Bofor, što pokazuje da se incidenti ne odvijaju samo iz vazduha, nego i na terenu, duž granice koja je od potpisivanja sporazuma trebalo da bude mirnija.
Hezbolah, koji uživa podršku Irana, ranije je osudio uslove sporazuma, ističući da Izrael mora potpuno da se povuče iz Libana pre nego što pokret pristane da okonča neprijateljstva. Uz eskalaciju poslednja tri dana i odsustvo dogovora o tempu izraelskog povlačenja, otvoreno ostaje pitanje da li će pilot zona uopšte zaživeti u obliku predviđenom junskim dogovorom, ili će posredovanje Vašingtona morati da se obnovi novim krugom pregovora.


