Teheran najavio dogovor, Ormuški moreuz i dalje zatvoren
Zamenik ministra spoljnih poslova Irana rekao je da je sa Omanom postignuta načelna saglasnost o ulaznim i izlaznim rutama, ali Teheran traži da Vašington prvo skine blokadu iranskih luka.

Iran je prvi put rekao da je sa Omanom postigao načelnu saglasnost o rutama kroz Ormuški moreuz, a onda je u istom danu poručio da to ne znači da se moreuz otvara. Kroz taj plovni put je pre rata prolazilo oko 20 odsto svetskog izvoza nafte i tečnog gasa, pa se za Srbiju, koja derivate kupuje po cenama formiranim na svetskim berzama, ništa suštinski ne menja dok brodovi stvarno ne krenu. Cena na pumpi ne reaguje na saopštenja iz Teherana, nego na barele koji izađu iz Persijskog zaliva.
Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi izjavio je u sredu, 5. avgusta, za agenciju IRNA da su dve strane blizu kraja pregovora koji traju oko dva meseca.
„Postignuta je načelna saglasnost o skoro svim otvorenim pitanjima, uključujući i mapu ulaznih i izlaznih ruta za pomorski saobraćaj”, rekao je Garibabadi.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagai istog dana je novinarima potvrdio da su geografske koordinate koridora usaglašene i da se radi na zajedničkom saopštenju dve zemlje.
Šta tačno stoji u nacrtu dogovora sa Muskatom?
Aranžman koji su Teheran i Muskat dogovorili nije otvaranje moreuza nego režim kontrolisanog prolaza. Prema onome što su iranski zvaničnici izneli, on ima četiri elementa:
- ruta jednim delom prolazi kroz iranske teritorijalne vode, drugim kroz omanske, tako da bi brodovi u Persijski zaliv ulazili koridorom pod iranskom kontrolom, a izlazili koridorom pod omanskom
- osniva se zajednički koordinacioni centar koji bi upravljao saobraćajem i prikupljao podatke sa plovila
- aranžman važi dva do četiri meseca, uz mogućnost produžetka, a postojeće privremene rute se gase
- brodovi bi morali prethodno da dobiju dozvolu za prolaz, a Iran ne isključuje ni naplatu
Poređenje sa onim što smo javili ranije pokazuje u kom pravcu se pregovori kreću. U tekstu „Ormuški moreuz se otvara: dve rute i 60 dana bez taksi” stajalo je da se govori o šezdesetodnevnom režimu bez naknada. Sada je rok duži, ali su uslovi tvrđi: uvodi se dozvola za prolaz i otvara mogućnost naplate. Iran je, drugim rečima, iz pregovora izašao sa više poluga nego što se u prvom nacrtu naziralo.
Zašto dogovor ne otvara moreuz
Bagai je zatvaranje moreuza pripisao američkoj i izraelskoj agresiji na Iran i odbio da bilateralni dogovor sa Omanom predstavi kao rešenje.
„Razume se, sporazumevanje Irana i Omana samo po sebi ne može se tumačiti tako da je moreuz postao bezbedan za brodove u prolazu, jer i dalje postoje činioci kojima Sjedinjene Države podrivaju bezbednost u Ormuškom moreuzu, pre svega pomorska blokada i druge agresivne i preteće radnje protiv Irana i njegovih interesa”, rekao je Bagai.
Teheran insistira na tome da Sjedinjene Države nisu strana u sporazumu sa Muskatom i normalizaciju plovidbe uslovljava ukidanjem američke blokade iranskih luka. Američka Centralna komanda saopštila je iste srede da je u okviru te blokade preusmerila 48 trgovačkih brodova, dva onesposobila i dva pretresla. Dokle god ta operacija traje, papir potpisan u Muskatu ne menja stanje na vodi.
To je za brodare praktično pitanje osiguranja i rizika, a ne diplomatije. Kompanija koja plovi kroz koridor u kome jedna sila traži dozvolu, a druga preusmerava i zaustavlja plovila, plaća premiju za oba rizika.
Poslednju reč ima Hamnei
Svaki sporazum o moreuzu mora da odobri vrhovni vođa Modžtaba Hamnei, koji se krije otkako je ranjen u prvim napadima Sjedinjenih Država i Izraela u februaru. Predsednik Irana Masud Pezeškijan rekao je u televizijskom intervjuu da je komunikacija sa njim „veoma teška u ovom trenutku”. Iranski zvaničnici otvoreno kažu da svaka poruka do vrhovnog vođe i nazad traje.
Američki predsednik Donald Tramp, koji je i ranije najavljivao diplomatske proboje bez potpisa na kraju, upitan o moreuzu odgovorio je kratko.
„Razgovaramo. Da vidimo šta će biti”, rekao je Tramp na skupu u Las Vegasu.
Tržište je tu neodlučnost pročitalo tačno. Brent se u četvrtak, 6. avgusta, trgovao između 79,60 i 80,21 dolara po barelu, dakle bez naglog pada koji bi usledio da trgovci veruju u brzo otvaranje. Deo proizvođača iz Zaliva u međuvremenu zaobilazi moreuz cevovodima ka lukama van Persijskog zaliva, a nekoliko miliona barela dnevno prolazi i u ovom režimu, uz pomoć američke mornarice i brodova koji gase transpondere.
Rok koji je Garibabadi pomenuo je ono što ovde treba pratiti. Aranžman od dva do četiri meseca znači da bi, i ako ga Hamnei potvrdi, pitanje Ormuškog moreuza ponovo bilo otvoreno pre kraja godine, u trenutku kada grejna sezona u Evropi bude na vrhuncu.



