Sedam zemalja traži da Izrael povuče tender za naselje E1
Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Norveška i Britanija traže da Izrael povuče tender za naselje E1 kod Jerusalima i upozoravaju firme da ne konkurišu na poslove.

Ukratko:
- Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo zajednički su 20. avgusta zatražile od Izraela da povuče tender za naselje E1.
- Tender, objavljen 18. avgusta, obuhvata više od 1.200 stanova i ističe 19. oktobra, osam dana pre izraelskih izbora.
- Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar odbacio je kritiku, a Britanija je pozvala na razgovor izraelskog otpravnika poslova.
Sedam zemalja, uključujući četiri članice Evropske unije, zatražilo je 20. avgusta od Izraela da povuče tender za izgradnju u naselju E1 istočno od Jerusalima, potez koji pokazuje liniju spoljne politike sa kojom Srbija, kao kandidat za članstvo u EU, mora korak po korak da usklađuje sopstvene stavove o bliskoistočnom sukobu. Zajedničko saopštenje, zavedeno na sajtu kabineta premijera Kanade u Otavi, potpisale su Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Holandija, Norveška i Britanija, a upućeno je protiv odluke izraelskog ministarstva stambene izgradnje da 18. avgusta otvori konkurs za izgradnju u zoni koju međunarodna zajednica godinama tretira kao ključnu prepreku rešenju sa dve države.
Šta se dešava u zoni E1?
Zona E1 prostire se na oko 12 kvadratnih kilometara između Jerusalima i izraelskog naselja Male Adumim na Zapadnoj obali. Širi projekat, konačno odobren u avgustu 2025. godine, predviđa ukupno 3.401 stambenu jedinicu, dok je izraelska vlada januara 2026. najavila i početak same izgradnje. Tender objavljen 18. avgusta obuhvata, prema Euronjuzu koji se poziva na izraelsku nevladinu organizaciju Pis Nau, sedam stambenih kompleksa i više od 1.200 stanova, otprilike trećinu planiranog naselja.
Izvori se ovde ne slažu do detalja. Agencija Anadolija u pregledu vesti od 21. avgusta navodi cifru od 1.234 stambene jedinice, a u istom tekstu kao potpisnice saopštenja pominje samo Britaniju, Italiju, Francusku i Nemačku, bez Kanade, Holandije i Norveške koje stoje na originalnom saopštenju objavljenom u Otavi i koje prenosi i Euronjuz.
Zašto je rok za ponude važan?
Rok za podnošenje ponuda na tenderu je 19. oktobar 2026. godine, samo osam dana pre izraelskih parlamentarnih izbora zakazanih za 27. oktobar. Pis Nau ocenjuje da izraelska vlada pokušava da obezbedi građevinske obaveze pre glasanja, dok sedam vlada u saopštenju upozorava i privredu: “Preduzeća ne bi trebalo da razmatraju konkurisanje na tendere za gradnju. Treba da budu svesna pravnih i reputacionih posledica, uključujući rizik da se umešaju u teška kršenja međunarodnog prava.”
U istom saopštenju, sedam vlada ocenjuje suštinu projekta bez ustezanja:
“Odluka izraelske vlade da objavi tendere za gradnju u okviru projekta naselja E1 je neprihvatljiva. Međunarodna zajednica se dugo protivi ovom širenju naselja i iznosila je svoju duboku zabrinutost i privatno i javno. Naselje E1 će podriti izglede za rešenje sa dve države tako što će zabiti klin kroz Zapadnu obalu i naruditi teritorijalni kontinuitet palestinskih teritorija.”
Pravni stav je, dodaju potpisnice, odavno utvrđen: “Međunarodno pravo je jasno da su izraelska naselja na Zapadnoj obali nezakonita. To je stav međunarodne zajednice koji je potvrdio Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija.” Saopštenje posebno naglašava trenutak u kome tender stiže: “U vreme teške nestabilnosti na Zapadnoj obali, uz nezapamćen nivo nasilja doseljenika nad civilima i ozbiljna ograničenja palestinske privrede, ova odluka je utoliko više zabrinjavajuća.” Vlade zaključuju pozivom da Izrael “odmah povuče te planove i okonča širenje naselja na Zapadnoj obali”, uz ocenu da naselja “nas ne samo da udaljavaju od mira, nego dodatno podrivaju međunarodni ugled Izraela”.
Ko se pridružio kritici, a ko je izuzet
Van zajedničkog saopštenja, tender je posebno osudio i belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo, koji ga je nazvao neprihvatljivim i ocenio da ozbiljno ugrožava održivost rešenja sa dve države. Britanski ministar spoljnih poslova Ed Miliband otišao je korak dalje: London je pozvao na razgovor izraelskog otpravnika poslova, a Miliband je, kako je sam naveo, poruku o obustavljanju projekta preneo direktno svom izraelskom kolegi Gideonu Saru.
Sar odbacio kritiku, Smotrič najavio “sahranu” palestinske države
Sar je britansku poruku odbio bez ustezanja. “Jevrejski narod ima pravo da živi širom Zemlje Izraela, baš kao što Britanci imaju pravo da žive u Londonu”, napisao je na mreži Iks, uz optužbu da Britanija krivi isključivo Izrael dok zanemaruje palestinski ekstremizam. Krajnje desničarski izraelski ministar Becalel Smotrič je januara, kada je najavljen početak izgradnje, ocenio da bi E1 “sahranio” ideju o palestinskoj državi, čime je otvoreno priznao politički cilj projekta koji Izrael zvanično brani bezbednosnim razlozima.
Aviv Tatarski, istraživač jerusalimske organizacije Ir Amim koja prati širenje naselja, objasnio je posledicu za australijsku Ej-Bi-Si: “To bi značilo da nema palestinskog kontinuiteta i da nema načina da se stvori održiva palestinska država.” Iza te ocene stoji geografija: naselje bi fizički preseklo vezu između severnog i južnog dela Zapadne obale i istočnog Jerusalima, koji Palestinci vide kao prestonicu buduće države. Zapadnu obalu, bez istočnog Jerusalima, danas naseljava oko tri miliona Palestinaca i oko 500.000 izraelskih doseljenika.
Ovo nije prvi put da se zapadne prestonice suprotstave zoni E1. Kada je izraelska vlada avgusta 2025. dala konačnu saglasnost za projekat, Britanija i Francuska bile su među 21 zemljom koja je tada osudila odluku kao kršenje međunarodnog prava i tražila njeno poništenje. Godinu dana kasnije, spisak potpisnica je uži, ali je ton oštriji, jer je saopštenje ovog puta praćeno i izričitim upozorenjem privredi da ne učestvuje u tenderu.
Izraelska vlada do 21. avgusta nije zvanično odgovorila na zajedničko saopštenje sedam zemalja, dok ministar Sar ostaje pri stavu izraženom u odgovoru Britaniji. Da li će tender, čiji rok ističe 19. oktobra, biti povučen ili sproveden osam dana pre izbora, zavisiće od odluke izraelske vlade u narednim nedeljama.



