U crnogorskim školama 6.717 stranih đaka, i iz Srbije
Ministarstvo prosvete Crne Gore navodi da je među đacima 6.717 stranih državljana, a Srbija je jedna od četiri zemlje odakle ih najviše dolazi. Nastavnici opisuju rad uz prevodilac.

U osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori trenutno je 6.717 učenika sa stranim državljanstvom, a Srbija je jedna od četiri zemlje iz kojih ih dolazi najviše. Uz nju su to Rusija, Ukrajina i Turska. Podatke je portalu RTCG dalo Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija Crne Gore, pozivajući se na Informacioni sistem crnogorskog obrazovanja.
Šta ministarstvo kaže o brojkama?
Ministarstvo nije dostavilo broj učenika po državama, pa se ne zna koliko je đaka iz Srbije, niti kojim redom stoje ostale tri zemlje. Navedeno je samo da ih najviše dolazi iz te četiri države. Rang Srbije među stranim učenicima zato nije poznat.
Strani učenici imaju ista prava na obrazovanje kao crnogorski državljani, a upis se ne razlikuje od upisa domaće dece. Ministarstvo je to obrazložilo ovako:
„U skladu sa Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, stranci kojima je odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, kao i stranci koji traže međunarodnu zaštitu, lica sa odobrenom međunarodnom ili privremenom zaštitom i lica bez državljanstva jednaki su u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima, u skladu sa posebnim zakonom“, naveli su iz Ministarstva u odgovorima za Portal RTCG.
Za decu koja ne znaju dovoljno jezik nastave predviđena su dva dodatna časa nedeljno, koja finansira ministarstvo. Škole se za to obraćaju ministarstvu, a ono daje saglasnost. Zavod za školstvo izradio je i školama poslao smernice za uključivanje učenika sa drugih govornih područja, kao i smernice za njihovo ocenjivanje. Prema navodima ministarstva, upravo ocenjivanje je istaknuto kao najveći izazov u radu. Škole uz to formiraju timove koji podržavaju učenike i roditelje.
Kako to izgleda u učionici?
Nastavnica jedne podgoričke osnovne škole rekla je portalu RTCG da joj je držanje časa u takvom odeljenju veliki izazov. U odeljenju su trenutno učenici iz Turske, Ukrajine i Rusije. Kako je prenet njen opis, često izgovori dve rečenice, pa sačeka da ih Google Translate prevede, a za to vreme ostala deca pričaju, što rad dodatno otežava.
Ona je dodala i da u njenoj školi trenutno nema organizovane podrške za učenje crnogorskog jezika kakva je ranije postojala, kada su đaci odlazili u OŠ „Novka Ubović”. Škola, kako kaže, planira da se dogovori sa ostalim školama oko rešenja. Učiteljica iz druge podgoričke osnovne škole opisala je sličnu praksu: pre nekoliko godina imala je tri đaka iz Rusije i jednog iz Turske, koji su jezik učili u OŠ „Novka Ubović”, dok su neki sami tražili privatne časove. Matematika joj je, kaže, išla lakše od jezika.
Gde je Srbija po dozvolama boravka?
Tu postoji druga brojka, ali ona ne meri učenike. Centar za građansko obrazovanje saopštio je, pozivajući se na podatke Ministarstva unutrašnjih poslova iz septembra 2026, da dozvolu boravka u Crnoj Gori ima 69.945 stranaca. Najbrojniji su državljani Rusije, njih 17.907, zatim Srbije sa 15.287 i Turske sa 10.600. Te tri grupe čine 63 odsto svih stranaca sa dozvolom boravka.
Centar se pozvao i na izveštaj Državne revizorske institucije, prema kojem je tokom 2025. u Crnoj Gori boravilo 107.506 stranaca, a broj onih sa privremenim boravkom porastao je sa 35.881 u 2021. na 67.807 u 2025. Upozorili su da podaci MUP-a, popisa iz 2023. i revizije nisu direktno uporedivi, jer se odnose na različite periode i obuhvate. Njihov zaključak glasi:
„Migraciona politika ne može se voditi na osnovu nepotpunih podataka i reakcija od slučaja do slučaja. Ovako dinamična migraciona kretanja zahtijevaju ozbiljnije planiranje, redovno ažurirane i javno dostupne podatke i institucionalni odgovor koji prati stvarno stanje“, poručili su iz CGO-a.
Za Srbiju je to dvostruko pitanje: državljani Srbije su druga najbrojnija grupa stranaca sa boravkom u Crnoj Gori, a prema navodima ministarstva i među stranim učenicima Srbija je jedna od četiri zemlje sa najviše đaka. Koliko ih tačno ima, za sada nije objavljeno.



