Crna Gora zatvorila poglavlja 16 i 22, ostaje joj osam
Na Međuvladinoj konferenciji u Briselu privremeno su zatvorena poglavlja o porezima i regionalnoj politici, pa Podgorica ima 25 zatvorenih poglavlja i osam pred sobom.

Crna Gora je 19. novembra na Međuvladinoj konferenciji u Briselu privremeno zatvorila još dva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom: poglavlje 16, koje se odnosi na poreze, i poglavlje 22, o regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata. Za region je to merilo koliko brzo završnica pregovora može da ide kada se ispune merila, a evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da uspeh Podgorice šalje poruku celom Zapadnom Balkanu, dakle i Srbiji.
Zatvaranje je saopštio Savet EU. Prema N1 i RTCG, Crna Gora sada ima 25 zatvorenih poglavlja od ukupno 33. CdM prenosi da je Kos u objavi na mreži X govorila o 25 od 35. Izvori se razilaze oko ukupnog broja, ali se slažu da je zatvoreno 25, a spisak preostalih poglavlja koji je objavio RTCG ima osam stavki, što sa 25 daje 33.
Koja poglavlja ostaju do kraja godine?
Prema RTCG-u, Crnoj Gori ostaje osam poglavlja:
- 9, finansijske usluge
- 14, saobraćajna politika
- 15, energetika
- 23, pravosuđe i temeljna prava
- 24, pravda, sloboda i bezbednost
- 27, životna sredina i klimatske promene
- 31, spoljna, bezbednosna i odbrambena politika
- 33, finansijske i budžetske odredbe
Prema istom izvoru, plan Vlade i mapa puta Evropske komisije predviđaju da se sva preostala poglavlja zatvore do kraja decembra. Ugovor o pristupanju Podgorica namerava da potpiše u junu 2027, a da postane članica 2028. godine.
Na prethodnoj Međuvladinoj konferenciji, 6. novembra, zatvorena su poglavlja 1, o slobodnom kretanju robe, i 12, o bezbednosti hrane, veterinarskoj i fitosanitarnoj politici. Irski državni ministar za evropske poslove Tomas Birn, koji je u ime irskog predsedavanja Savetom EU vodio konferenciju, naveo je da je tokom tog predsedavanja zatvoreno devet poglavlja. RTCG je pred početak konferencije pisao o sedam, što uz današnja dva daje isti zbir.
Šta su poručili Kos i Birn
Marta Kos je na konferenciji za novinare navela da je od početka godine zatvoreno 13 poglavlja, što Crnu Goru stavlja na treće mesto po broju poglavlja zatvorenih u jednoj godini, iza Litvanije i Letonije. Ocenila je da postoji velika mogućnost da ih prestigne.
„Današnje postignuće rezultat je velikog, dugogodišnjeg rada i dokaz šta se može postići kada se politika i interesi stave po strani“, kazala je Kos.
Komesarka je dodala da je Crna Gora ispunila uslove za zatvaranje svih preostalih poglavlja do kraja godine, ali da posao nije gotov:
„Ali rad još nije gotov i važno je da napravimo dodatni iskorak da tokom irskog predsjedavanja Crna Gora završi preostali posao“, poručila je Kos.
Birn je u istom tonu rekao da je „Crna Gora bliže cilju zatvaranja svih poglavlja do kraja godine“. Kada je govorio o tome da li bi rok mogao da promaši, odgovorio je da veruje da do toga neće doći:
„Ja ne vjerujem da se može ispasti iz radara ako ljudi vjeruju u vladavinu prava. Ukoliko se desi da ne uspijemo da zatvorimo posljednja poglavlja, mi smo već tu“, rekao je Birn, a o brzini procesa dodao: „Ovo može veoma brzo da se odradi i vidimo da postoji velika fleksibilnost“.
Šta kaže Podgorica
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević u objavi na mreži X napisala je da su privremenim zatvaranjem poglavlja 16 i 22 stigli do tri četvrtine puta, uz najavu da je pred njima završnih osam poglavlja. Po njenim rečima, zatvaranje poglavlja 16 znači uređenija poreska pravila, predvidljivije poslovanje i pravedniju konkurenciju, a poglavlje 22 traži pravovremenu pripremu projekata za evropske fondove.
Pred konferenciju je za RTCG rekla:
„Članstvo u EU omogućiće nam da iz kohezionih fondova finansiramo bolje puteve, pouzdanije vodosnabdijevanje i ulaganja koja otvaraju nova radna mjesta. Zato projekte treba pripremiti do ulaska u EU, kako bismo iskoristili sredstva kada budu dostupna“.
Gorčević je o merilima poručila: „Privremeno zatvaranje ovih poglavlja značiće i zatvaranje mjerila. Mi ćemo uraditi sve što EK bude smatrala neophodnim“.
Hrvatska i otvorena bilateralna pitanja
Završnicu pregovora otežavaju sporovi sa Hrvatskom. Zagreb je u oktobru 2026. ostalim članicama predstavio osam zahteva prema Crnoj Gori, čije rešavanje povezuje sa završetkom pregovora. Najveći deo odnosi se na ratno nasleđe iz devedesetih, a otvorena su i pitanja državne granice, vlasništva nad školskim brodom „Jadran“ i imovinskih prava hrvatskih državljana.
Kos je rekla da uključivanje bilateralnih pitanja u proces proširenja nije novina i da se slično dešavalo i u drugim pregovorima.
„Nadam se da će Crna Gora i Hrvatska uspjeti da riješe bilateralna pitanja“, rekla je Kos.
Gorčević je ponovila da se razgovori sa Hrvatskom vode na visokom nivou:
„Mi želimo da rešimo sve sporove sa Hrvatskom pre članstva i time dokažemo da nećemo stvarati nikakve probleme ulaskom u EU“, rekla je ministarka.
Što se tiče kopnene granice, Gorčević je navela da će Podgorica sačekati kako će teći dijalog, pa tek onda odlučiti da li je potrebna arbitraža.



