Dinar stabilan, evro na 117,39 pod nadzorom NBS
Srednji kurs evra 16. juna iznosi oko 117,3854 dinara uz dnevnu promenu od minus 0,01 odsto, dok referentna stopa NBS ostaje 5,75 odsto, a neizvesnost oko NIS-a visi nad uvozom nafte.

- Srednji kurs EUR/RSD 16. juna iznosi oko 117,3854 dinara, uz dnevnu promenu od oko minus 0,01 odsto.
- Kurs USD/RSD kreće se oko 101,26 dinara.
- Referentna kamatna stopa NBS ostaje na 5,75 odsto.
- Stabilnost kursa drži cenu uvoza nafte i derivata u uslovima neizvesnosti oko NIS-a.
Srednji kurs dinara prema evru 16. juna iznosi oko 117,3854 dinara, sa dnevnom promenom od oko minus 0,01 odsto, što ovaj par praktično drži nepromenjenim treću nedelju zaredom. Prema dolaru, dinar se kreće oko 101,26 za jedan američki dolar. Brojevi su mali, ali poruka koju nose nije: Narodna banka Srbije nastavlja da dinar drži u uskom rasponu, ne dozvoljavajući ni vidljiviju apresijaciju ni slabljenje.
Ova mirnoća nije slučajna. NBS vodi rukovođenu plivajuću politiku kursa, što u praksi znači da centralna banka interveniše na međubankarskom deviznom tržištu kad god ponuda ili tražnja za evrima zapreti da pomeri kurs izvan koridora koji smatra prihvatljivim. Posle poslednje odluke Izvršnog odbora da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto, fokus tržišta se sa cene novca premestio upravo na cenu evra.
Zašto je stabilan kurs sada važniji nego inače?
Odgovor leži u nafti. Srbija najveći deo energetskih potreba pokriva uvozom, a uvoz se plaća u evrima i dolarima. Svaki dinar pomeranja kursa direktno se preliva na cenu goriva na pumpama i na troškove industrije koja radi na derivatima. U trenutku kada nad Naftnom industrijom Srbije visi neizvesnost oko vlasničke i sankcione situacije, predvidiv kurs postaje jedan od retkih fiksnih parametara u jednačini.
Drugim rečima, stabilan kurs ovde nije sam sebi cilj. On je amortizer. Dok se oko NIS-a ne razreše otvorena pitanja snabdevanja i naplate, NBS ima jak razlog da kurs drži ravnim: svaka nervoza na deviznom tržištu, u kombinaciji sa nervozom na energetskom, umnožila bi pritisak na inflaciju koju je centralna banka godinama vraćala u ciljani koridor.
Referentna stopa od 5,75 odsto u toj slici igra ulogu sidra. Zadržavanjem stope, NBS signalizira da ne želi naglo da menja uslove finansiranja dok je spoljni rizik povišen. Viša stopa čini dinarsku štednju privlačnijom i posredno podržava tražnju za domaćom valutom, što kursu daje dodatnu stabilnost bez svakodnevne intervencije rezervama.
Koliko dugo se mir na tržištu može održati?
Iskustvo prethodnih godina pokazuje da dinar ume da ostane stabilan dugo, sve dok devizne rezerve i priliv iz doznaka, izvoza i stranih ulaganja drže ravnotežu sa uvozom. Trenutni nivo rezervi NBS daje prostor za intervencije, a niska dnevna volatilnost od oko 0,01 odsto pokazuje da tržište za sada ne testira centralnu banku.
Problem je što stabilnost kursa zavisi od faktora koji su delom van domašaja monetarne politike. Ako se neizvesnost oko NIS-a produbi i poremeti tokove plaćanja za energente, tražnja za evrima može naglo da skoči, a tada se intervencija meri stotinama miliona evra iz rezervi, ne svakodnevnim sitnim korekcijama. Za sada toga nema: kurs je ravan, stopa je nepromenjena, a NBS poručuje da kontroliše situaciju.
Pitanje koje ostaje za vas: da li je za domaći budžet važnije da dinar bude jak ili da bude predvidiv?


