Najbolja nova srpska reč: studentoslovlje ili zastarelica
Na četvrtom izboru za najbolju novu srpsku reč glasovi publike i ocena stručnog žirija razišli su se, pa su prvo mesto dobile dve različite reči.

U maju je J. V. iz Beograda bio učenik osmog razreda i sedeo je na opštinskom takmičenju iz srpskog jezika. Tamo je smislio reč koju je stručni žiri sada nagradio prvim mestom i sa 600 evra: zastarelica. To je domaća zamena za arhaizam, dakle nova reč čiji je zadatak da imenuje reči koje su ostale u prošlosti. Ironiju je teško zaobići, a ona je tek polovina priče o četvrtom izboru za najbolju novu srpsku reč.
Druga polovina je što publika nije glasala isto kao žiri. Po glasovima javnosti pobedila je reč „studentoslovlje“.
Kako je tekao izbor najbolje nove srpske reči?
Organizator je Mala biblioteka, a predlozi su se skupljali od sredine maja 2026. U uži izbor ušlo je deset reči: podtalasje, razgrabica, susamoća, budnozorje, studentoslovlje, zasutravanje, zastarelica, neporazan, razdanica i zavičajevati. Glasanje publike zatvoreno je u petak, 23. oktobra, u osam ujutru. Rezultati su bili najavljeni za subotu, 24. oktobar, a mediji su ih preneli u ponedeljak, 26. oktobra.
Dve liste pokazuju koliko se ukusi razilaze. Publika je poređala studentoslovlje, razdanicu i zastarelicu. Žiri je poređao zastarelicu, razdanicu i razgrabicu, uz nagrade od 600, 400 i 200 evra. „Razdanica“ je zato jedina reč koja je na obe liste zauzela isto, drugo mesto. „Zastarelica“ je na obe liste među prva tri, ali na suprotnim krajevima, dok „studentoslovlje“ kod žirija nije ušlo u prva tri, a „razgrabica“ kod publike nije.
Šta znači studentoslovlje, a šta razdanica?
Ime autora pobedničke reči po glasovima publike nije objavljeno. Poznato je samo obrazloženje, koje je preneo portal Nova.rs. U njemu predlagač najpre kaže da je „slovo“ u staroslovenskom imalo mnogo šire značenje od slova azbuke, pa nastavlja:
Reč ‘Studentoslovlje’ opisuje taj dugotrajan čas o zajedništvu, o demokratiji, istrajnosti, o spremnosti na velika odricanja zarad viših ciljeva. Reč slovo danas nas, pre svega, asocira na slovo azbuke, ali je u staroslovenskom imala znatno šire značenje: reč, govor, beseda, kazivanje, učenje. Trag tog značenja i danas živi u nekim opstalim složenicama, često noseći sa sobom prizvuk nečega svečanog, važnog, ozbiljnog, trajnog. Zato ‘Studentoslovlje’ dobro imenuje ono čemu već dugo prisustvujemo: čas koji ne držimo mi studentima, nego studenti nama.
Tu je i druga reč s postolja, „razdanica“. Njen predlagač je takođe ostao neimenovan, a reč je objasnio kao trenutak „kada nam se svima razdani i stvari vidimo jasnije, lepše, čistije, trenutak kada ode tmina i sakrije se po uglovima“. „Razgrabica“ označava potražnju toliku da se nešto rasproda za vrlo kratko vreme, recimo garderoba, karte za bioskop ili pozorište, novi roman ili popularna igračka.
Ko su raniji pobednici?
Izbor se održava od 2023. Te godine pobedilo je „duhoklonuće“, 2024. „rasanica“, a prošle godine „bezrečica“. Kad se pogleda niz, vidi se da publika redovno bira reči koje imenuju raspoloženje jednog trenutka: pad, buđenje, ostajanje bez odgovora. Ovogodišnje studentoslovlje u taj niz staje bez teškoća, samo što je ovde raspoloženje prepoznato u konkretnom događaju iz društva.
Žiri se ove godine opredelio za reč koja ima praktičan posao u jeziku: nudi domaći izraz tamo gde se do sada govorilo „arhaizam“. Broj glasova i imena članova žirija u objavljenim izveštajima nisu navedeni.



