Srpske NovineSrpske Novine

Nobel za fiziku 2026: Halzen nagrađen za neutrine iz leda

Kraljevska švedska akademija nauka nagradila je fizičara sa Univerziteta Viskonsin u Medisonu za zamisao da se kubni kilometar antarktičkog leda pretvori u detektor neutrina.

Aleksandar Tomić3 min čitanja0
Podeli
Fotografija uz vest o dodeli Nobelove nagrade za fiziku 2026 Fransisu Halzenu
Nobelova nagrada za fiziku 2026 dodeljena je Fransisu Halzenu za doprinos opservatoriji IceCube./ Foto: tportal
Komentari…

Nobelovu nagradu za fiziku za 2026. godinu dobio je Fransis Halzen (Francis Halzen), profesor Univerziteta Viskonsin u Medisonu, i to sam, bez podele sa drugim laureatom. Odluku je u utorak, 6. oktobra, u Stokholmu saopštila generalna sekretarka Kraljevske švedske akademije nauka Elen Muns (Ellen Moons). Nagrada mu je dodeljena, kako stoji u zvaničnom obrazloženju, za odlučujući doprinos opservatoriji neutrina IceCube i otkriće visokoenergetskih neutrina astrofizičkog porekla.

Muns je na objavi rekla (u prevodu sa engleskog): „Ovogodišnja nagrada za fiziku govori o sablasnim glasnicima iz svemira.”

Ko je Fransis Halzen?

Halzen je rođen 1944. u Tinenu u Belgiji, a doktorirao je 1969. na Katoličkom univerzitetu u Luvenu (KU Leuven). Izvori ga predstavljaju različito: hrvatski tportal ga naziva Amerikancem, nemački LKZ belgijsko-američkim fizičarem čestica, a Scientific American belgijskim rođenjem i profesorom u Viskonsinu. Belgijanka po rođenju je i Elen Muns, koja je funkciju generalne sekretarke preuzela početkom 2026. kao prva žena na tom mestu od osnivanja Akademije 1739. godine. Prema LKZ-u, to je prvi put da imena laureata za fiziku, hemiju i ekonomiju objavljuje žena.

Kako se neutrini hvataju u ledu?

Neutrini nemaju električni naboj, imaju gotovo nikakvu masu i veoma slabo reaguju sa običnom materijom. Prema LKZ-u, kroz svaki kvadratni centimetar Zemljine površine u proseku prođe oko deset milijardi neutrina u sekundi, a gotovo nijedan ne ostavi trag. Tek povremeno neutrin udari u atomsko jezgro, i tada nastaje bljesak svetlosti koji senzori mogu da zabeleže u providnom glečerskom ledu.

Halzen je tu zamisao izneo 1988. godine. Led na Južnom polu, objašnjava Akademija, nema smetnje drugih izvora, a područje je geološki stabilno i bez zemljotresa. Nekoliko godina kasnije usledila su prva probna ispitivanja senzora u ledu. Kosmički neutrini ekstremno visokih energija su retki, pa je za dovoljan broj sudara potrebna ogromna zapremina: IceCube zauzima kubni kilometar leda i završen je 2011. Istraživači su ubrzo otkrili prve neutrine visoke energije, a nekoliko godina kasnije objavili su da neki među njima moraju poticati daleko izvan Sunčevog sistema.

Zbog toga neutrini nose podatke koje druge čestice ne mogu da pruže. Prema Akademiji, oni stižu do nas bez skretanja i bez gubitka energije, pa govore o prirodnim akceleratorima u svemiru koji čestice ubrzavaju do energija i do milion puta većih nego u laboratorijama na Zemlji.

Šta su rekli iz Nobelovog komiteta?

Akademija je u saopštenju navela: „Njegova vizija i naučno vođstvo bili su temeljni za Opservatoriju neutrina IceCube, kubni kilometar leda opremljen svetlosnim senzorima.” Predsedavajući Nobelovog komiteta za fiziku Mark Pirs (Mark Pearce) dodao je:

„Fransis Halzen je predvodio međunarodni tim istraživača i inženjera koji su nam obezbedili fantastičan instrument. Njegova upornost i naučna vizija utrle su put novoj vrsti astronomije.”

Sam laureat je nagradu telefonom primio na putu. Halzen je rekao da je to bilo veliko iznenađenje: „Naravno da to nisam očekivao. Putujem kroz Italiju na sastanak odbora.” Dodao je da se nada da će nagrada odraziti zasluge saradnje i posebno onih koji su tokom godina presudno doprineli projektu.

Šta sledi i šta nagrada ne rešava?

Fizika je druga nagrada ove nedelje. Juče je objavljena nagrada za medicinu, o kojoj smo pisali, a pripala je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za optogenetiku. Hemija je na redu sutra, književnost u četvrtak, mir u petak, a ekonomija 12. oktobra. Uručenje je 10. decembra, na godišnjicu smrti Alfreda Nobela.

Prošle godine nagradu su dobili Džon Klark, Mišel Devore i Džon Martinis za makroskopsko kvantno tuneliranje u električnom kolu. Od 1901. nagrada za fiziku dodeljena je 119 puta, a laureata je 229 pojedinaca, jer je Džon Bardin nagrađen dvaput, 1956. i 1972. Među njima je samo pet žena. Neutrini nisu nova tema za ovu nagradu: Frederik Rajnes dobio ju je 1995. za otkriće neutrina niskih energija.

Novčani iznos je ove godine 12 miliona švedskih kruna, milion više nego 2025, što je u zavisnosti od kursa oko 1,2 miliona dolara, odnosno oko milion evra. Izvršna direktorka Nobelove fondacije Hana Stjerne (Hanna Stjärne) objasnila je povećanje u septembru rečima: „Povećanjem jačamo dugoročni značaj Nobelove nagrade i obezbeđujemo da finansijski deo nagrade trajno zadrži vrednost.”

Granice ovog priznanja Akademija je opisala sama. Nagrada potvrđuje da se neutrini iz svemira mogu hvatati i da neki potiču izvan Sunčevog sistema, ali pitanja o samim izvorima ostaju otvorena: šta su oni, gde se nalaze i koji procesi se u njima odvijaju. Podaci koje IceCube neprekidno prikuplja, navodi Akademija, mogli bi da donesu nova saznanja o ekstremnim kosmičkim okruženjima i da otkriju do sada nepoznate pojave.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstCrna rupa teška kao šleper može da opstane u srcu zvezdeFizičari izračunali da crna rupa teška oko 40 tona, nastala od nakupljene tamne materije, može da preživi isparavanje i raste u jezgru neutronske zvezde ili belog patuljka.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Skupština Srbije konstituisana, potvrđeno svih 250 mandata
  2. Dunav osiguranje: krivična prijava zbog 102 štaba SNS
  3. Peticija za srpski jezik u Crnoj Gori: 16.000 potpisa
  4. Žabljak: vozač (43) iz Beograda poginuo u sudaru s autobusom
  5. Grlić Radman: nema zatvaranja poglavlja Crnoj Gori

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.